Prema rezultatima istraživanja koje su proveli irski znanstvenici s University of Limerick, pacijenti s gihtom izloženi su većem riziku od kronične bubrežne bolesti i zatajenja bubrega.
Ljudi koji koriste više mjeseci ili godina lijekove protiv žgaravice znane kao inhibitori protonske pumpe (PPIs), izloženi su većem riziku od umiranja od srčane bolesti, zatajenja bubrega ili raka želuca, ukazuje nova studija.
Izgleda da popularni lijek za dijabetes, kanagliflozin, također može uvelike smanjiti izglede od smrti od zatajenja bubrega i srčane bolesti u pacijenata s dijabetesom koji imaju i bubrežnu bolest, ukazuje nova studija.
Izgleda da prekomjerni unos vitamina D može uzrokovati oštećenje i zatajenje bubrega kod ljudi koji nemaju nedostatak vitamina D, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da visoke doze vitamina D (10.000 IJ dnevno) mogu u ljudi s normalnim razinama vitamina D u serumu, dovesti do toksičnosti.
Pacijenti u kojih je učinjena transplantacija (presađivanje) bubrega izloženi su većem riziku od raka, i to posebice nemelanomskog raka kože, ukazuje istraživanje provedeno u Irskoj. Smatra se da je povećani rizik od raka povezan s lijekovima protiv odbacivanja transplantata (presatka).
Poznato je da bubrezi filtriraju toksični otpad iz krvi i reguliraju ravnotežu tekućina u tijelu, kao i ravnotežu elektrolita i kiselina/baza. Bubrezi su važni organi čiju funkciju većina nas uzima zdravo za gotovo, no kad bubrezi postupno prestanu raditi, to može stvoriti po život opasnu situaciju. Bubrežna nadomjesna terapija, RRT, (dijaliza ili transplantacija bubrega) može spasiti živote mnogih pacijenata godinama ili čak desetljećima, budući da se funkcija bubrega može zamijeniti strojevima tijekom dugog vremenskog razdoblja. No, pacijenti na dijalizi (i u manjoj mjeri pacijenti na transplantaciji) imaju kraći očekivani životni vijek, stoga je potrebno spriječiti zatajenje bubrega kad god je to moguće.
Pacijenti sa zatajenjem bubrega koji su na dijalizi ili u kojih je izvršena transplantacija bubrega, imaju znatno veći rizik od smrti od raka, ukazuje nova australska studija. U usporedbi s ljudima koji nemaju zatajenje bubrega, oni imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost od smrti od raka. Rizik je posebno visok kod pacijenata u dobi od 20 do 34 godine, u kojih je rizik čak 11 puta veći.
Izgleda da su osobe koje redovito konzumiraju veće količine zaslađenih napitaka izložene većem riziku od razvoja bubrežene bolesti, ukazuje nova studija provedena u SAD-u. Naime, istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 3.000 ispitanika pokazalo je da konuzmiranje zaslađenih napitaka povećava rizik od kronične bubrežne bolesti za 61 posto.
Prema rezultatima nove studije, kronična bubrežna bolest ima veću vjerojatnost da će napredovati do zatajenja bubrega i smrti kod muškaraca nego kod žena. Naime, uočeno je da žene imaju 17 posto manji rizik od zatajenja bubrega te 31 posto manji rizik od smrti.
Napredak u liječenju raka, srčane bolesti i drugih glavnih zdravstvenih stanja, posljednjih je desetljeća produžio životni vijek milijunima ljudi. Međutim, usprkos napretku, učestalost kronične bubrežne bolesti je i dalje u porastu, i to brže od svih drugih nezaraznih bolesti, ukazuje nova studija.
