Prema rezultatima C-SURFER kliničkog ispitivanja, fiksna kombinacija elbasvira i grazoprevira je sigurna i učinkovita u liječenju kroničnog hepatitisa C u pacijenata s kroničnom bubrežnom bolesti u stadiju 4-5.
Prema podacima iz 125 zemalja, koje obuhvaćaju 93 posto svjetskog stanovništva, izgleda da 10 posto odraslih osoba ima neki oblik bubrežne bolesti. Raspon prevalencije bubrežne bolesti kreće se od 7 posto u Južnoj Aziji i 8 posto u Africi, do 11 posto u Sjevernoj Americi i 12 posto u Europi, na Bliskom Istoku, te u Istočnoj Aziji i Latinskoj Americi.
Analiza podataka iz 188 zemalja, za period od 1990. do 2013. godine, pokazala je da je smanjena funkcija bubrega povezana s 4 posto smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno 2,2 milijuna smrtnih slučajeva. Više od polovice tih smrtnih slučajeva (1,2 milijuna) povezano je s bolešću srca, a njih milijun sa zatajenjem bubrega. Stoga se smatra da je bubrežna bolest jedan od glavnih uzroka smrti povezanih sa srčanom bolešću u svijetu.
U osoba s kroničnom bubrežnom bolesti, loš san može povećati vjerojatnost da će se njihova bolest pogoršati, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovao 432 pacijenta s kroničnom bubrežnom bolesti. Naime, rezultati upućuju da je kratak i isprekidan san značaj čimbenik rizika za napredovanje kronične bubrežne bolesti.
Pušenje cigareta može smanjiti učinkovitost lijekova koji se uzimaju tijekom početnog stadija kronične bubrežne bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da je u pušača cigareta, usprkos uzimanju ACE inhibitora, lijekova koji se koriste snižavanje povišenog krvnog tlaka i primjenjuju u početnom stadiju kronične bubrežnom bolesti jer šire krvne žile, došlo do bržeg narušavanja bubrežne funkcije nego u nepušača koji su uzimali iste lijekove.
Izgleda da su osobe koje pate od zatvora (konstipacija), izložene većem riziku od razvoja bubrežne bolesti, ukazuje američko istraživanje koje je analiziralo medicinsku dokumentaciju od oko 3,5 milijuna osoba. Naime, pokazalo se da osobe s konstipacijom imaju 13 posto veći rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti te 9 posto veći rizik od zatajenja bubrega. Rizik od navedenih bolesti bio je čak i veći ukoliko je zatvor bio teži.
Pacijenti s bubrežnom bolesti mogu svakodnevnim konzumiranjem tri do četiri obroka voća i povrća sniziti svoj krvni tlak te smanjti potrebu za lijekovima, ukazuje nova studija. Inače, poznato je da je povišeni krvni tlak (hipertenzija) drugi vodeći uzrok zatajenja bubrega. Također, treba spomenuti da bubrezi i krvožilni sustav ovise jedan o drugome, i izuzetno su bitni za cjelokupno zdravlje.
Prema rezultatima nove studije, prekomjerno konzumiranje crvenog mesa može povećati rizik od zatajenja bubrega za 40 posto. Naime, konzumiranje crvenog mesa, u ovom slučaju svinjetine, značajno je povezano sa gubitkom normalne funkcije bubrega te što je netko više konzumirao crveno meso, to je rizik od zatajenja bubrega bio veći.
Bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti koji konzumiraju slanu hranu izloženi su većem riziku od razvoja srčanog udara ili moždanog udara, ukazuje američko istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 3.800 oboljelih od kronične bubrežne bolesti.
Osobe koje koriste inhibitore protonske pumpe (IPP), lijekove koji se koriste za ublažavanje žgaravice i liječenje gastroezofagealnog refluksa, izložene su 28 posto većem riziku od razvoja kronične bubrežne bolesti ili zatajenja bubrega u narednih pet godina, ukazuje nova studija.
