Poznato je da gripa i COVID-19 mogu povećati rizik od razvoja moždanog udara, no najnoviji podaci ukazuju da su izgledi od moždanog udara osam puta veći u oboljelih od COVID-19 nego u oboljelih od gripe.
Hladniji dio godine i promjenjivo vrijeme najčešće znači i prisutnost sezonskih bolesti poput prehlade i gripe, a time i razdoblje kada je naš imunitet izloženiji i radi više nego inače kako bi nas obranio od bolesti. Patogeni poput virusa lakše se kreću suhim zrakom pri nižim temperaturama[1] zbog čega smo često bolesni upravo u hladnijem dijelu godine, no slabljenje imuniteta mogu uzrokovati i drugi faktori kao što je pojačana izloženost stresu, nepravilna prehrana, nedostatak tjelovježbe i loše navike spavanja[2].
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretile osobe, imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od težeg oblika gripe nego osobe čija je tjelesna težina u granicama normale. Razlog tome mogao bi biti izmijenjen imunološki sustav osoba koje su pretile.
Gripa je vjerojatno najpoznatija zarazna virusna bolest, pojavljuje se svake godine u zimskim mjesecima, no za razliku od prehlade, popraćena je puno težim simptomima kao što su vrućica, bolovi u mišićima, glavobolja te opća slabost organizma. Uzročnik gripe je virus influence od koje se razlikuju tipovi A, B i C među kojima A i B mogu dovesti i do ozbiljnih komplikacija kod kroničara, osoba slabijeg općeg stanja organizma i posebno male djece, ali ponekad i u prethodno potpuno zdravih ljudi.
Rezultati nove studije ukazuju da djeca cijepljenja protiv gripe imaju za 54 posto manji rizik od hospitalizacije zbog komplikacija gripe. Djeca u dobi od 8 i manje godina koja nikada nisu cijepljena ili su prethodno dobila samo jednu dozu cjepiva protiv gripe, trebaju primiti dvije doze cjepiva.
Na konferenciji za medije "Jedan posjet – dvostruka zaštita" koja se održala jučer u Hrvatskom novinarskom domu okupljeni stručnjaci razgovarali su o nadolazećoj sezoni gripe i zaraznim bolestima uzrokovanima pneumokoknom bakterijom te mogućnostima sprečavanja respiratornih infekcija cijepljenjem, kao jednom od najučinkovitijih mjera prevencije.
Normalna crijevna flora važna je za održavanje eubioze, ravnoteže mikroba u tijelu. Kada dođe do neravnoteže u mikrobiomu crijeva, disbioze, to može dovesti do širokog niza probavnih smetnji i drugih zdravstvenih stanja. Crijevna flora važna je za borbu protiv štetnih patogena, probavljanje hrane i sintezu vitamina, koji svi doprinose ukupnom zdravlju.
U Hrvatskoj je, zaključno s 27. siječnja 2019. godine, službeno registrirano ukupno 28.664 oboljelih od gripe, od čega je najviše prijava (11.118) stiglo u 4. tjednu 2019. godine. Navedeno upućuje da se približavamo vrhuncu epidemije gripe koji uobičajeno traje nekoliko tjedana, nakon čega će broj oboljelih postupno padat.
Na današnjoj konferenciji za medije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" na temu "Značajno povećanje broja bolesnika s teškom gripom i upalom pluća hospitaliziranih u Klinici za infektivne bolesti" priopćeno je da je ove sezone gripe za sada umrlo devet pacijenata. Valja istaknuti da je u zadnja dva tjedna došlo do većeg broja hospitalizacije u Kliniku za infektivne bolesti pacijenata s teškim oblikom gripe koji je praćen težom upalom pluća.
Ukoliko bolujete od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), cijepljenje protiv gripe može vam spasiti život, upozoravaju stručnjaci u nedavno objavljenoj studiji. No, nažalost, velik broj oboljelih od KOPB-a nije svjestan te činjenice.
