U glavne čimbenike rizika za rak dojke ubrajaju se starosna dob (rizik od javljanja raka dojke raste s dobi), obiteljska povijest raka dojke u mlađoj životnoj dobi, mutacije gena (npr. BRCA1 ili BRCA2 gena), povećana gustoća dojki na mamografiji, rana menarhe (prva menstruacija), kasna menopauza, nerađanje djece, starija životna dob kod rođenja prvog djeteta, izostanak dojenja, promjene u grudima poput atipične hiperplazije ili lobularnog karcinoma in situ, prethodne biopsije dojke, hormonska nadomjesna terapija u postmenopauzi, rana izloženost zračenju, izlaganje određenim kemijskim supstancama, pretilost, pušenje, konzumacija alkohola i konzumacija masne kalorijske hrane.
Žene koje su izložene većem riziku od raka dojke trebale bi ići na redovite preglede. Preventivno uzimanje lijekova tamoksifena i raloksifena smanjuju rizik od razvoja raka dojke za 40 do 50 posto, dok bilateralna mastektomija (odstranjenje obje dojke) smanjuje taj rizik za više od 90 posto. Zbog toga se neke od tih metoda također primjenjuju kod žena s povećanim rizikom nastanka raka dojke kako bi se taj rizik smanjio.
Epidemiološke studije povezuju izloženost svjetlu noću (LAN), rad u smjenama, kronični jet lag (CJL) i mutacije ključnih gena biološkog sata s povećanim rizikom od raka i njegovim agresivnim širenjem, osobito kod raka dojke i kolorektalnog karcinoma.
01.10.2026. 11:3601.10.2026. 11:20
| University of California - San Diego | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jedna od tri preživjele osobe od raka dojke iskusit će kognitivne probleme, koji mogu uključivati poteškoće s pažnjom, pamćenjem, brzinom obrade i drugim aspektima razmišljanja. Znanstvenici vjeruju da ovi problemi mogu nastati kombinacijom učinaka liječenja, upale, hormonalnih promjena, umora i stresa. Ovi problemi mogu potrajati i nakon liječenja i mogu utjecati na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života.