24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.
20.09.2024. 14:0520.09.2024. 13:43
| American College of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Izloženost metalima uslijed onečišćenja okoliša povezana je s povećanim nakupljanjem kalcija u koronarnim arterijama na razini usporedivoj s tradicionalnim čimbenicima rizika poput pušenja i dijabetesa, ukazuje nova studija.