24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Dodavanje udaljenosti vašoj dnevnoj šetnji i ubrzavanje tempa mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih problema povezanih s visokim krvnim tlakom, tvrdi nova studija. U usporedbi s minimalnim brojem koraka od 2.300 koraka, svakih dodatnih 1.000 koraka povezano je sa 17% manjim rizikom od srčanog udara, zatajenja srca i moždanog udara.
02.08.2025. 19:4502.08.2025. 19:34
| Theranostics | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Srčani udari ostaju vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Trajni gubitak stanica srčanog mišića - poznatih kao kardiomiociti - i ograničena regenerativna sposobnost srca često dovode do kroničnog zatajenja srca. Trenutne strategije liječenja upravljaju simptomima, no ne popravljaju temeljnu štetu.