24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Dvadesetogodišnje istraživanje provedeno na više od 3.000 odraslih Grka otkrilo je da ljudi čija je prehrana najviše nalikovala mediteranskom obrascu prehrane na biljnoj bazi imaju znatno niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak 26 posto, dok su kalorijski bogate prehrane s niskim udjelom bijelog mesa povezane s lošijim dugoročnim ishodima za zdravlje srca.
21.06.2026. 22:4221.06.2026. 16:22
| Journal of the American College of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Žene su imale manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar (infarkt miokarda) ili razviti srčane bolesti ako su dizale utege dva ili više sati tjedno, pokazala je nova studija. Što su češće dizale utege, to je njihov rizik od srčanih bolesti manji.