24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Nova studija je pokazala da je inhibitor SGLT2, empagliflozin, očuvao funkciju bubrega i da je siguran za uvođenje u terapiju kod pacijenata sa srčanim udarom. Jednako tako, pokazalo se, da je nakon što su pacijenti sa srčanim udarom uzimali lijek dvije godine, funkcija njihovih bubrega bila stabilna i neoštećena, dok su pacijenti koji su primali placebo imali značajno pogoršanje funkcije bubrega.
08.06.2025. 22:3707.06.2025. 22:08
| Family Practice | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Poznato je da se bolje zdravlje mozga povezuje s nižim rizikom od moždanog udara, demencije i depresije u kasnoj životnoj dobi. Neurološke bolesti poput moždanog udara, demencije i depresije u kasnoj životnoj dobi često su uzrokovane kombinacijom promjenjivih čimbenika rizika.