24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Upala pluća može izazvati srčane komplikacije poput zatajenja srca, aritmija ili srčanog udara koje uzrokuju smrt. Sada su američki znanstvenici identificirali bakterijski enzim nazvan zmpB, koji bi mogao biti razlog zašto neki ljudi dobiju srčane komplikacije s upalom pluća, dok drugi ne.
05.12.2025. 13:5305.12.2025. 13:44
| Circulation Cardiovascular Imaging | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Žene koje prijavljuju visoku razinu psihosocijalnog stresa, poput stresa uzrokovanog brigom i nedostatkom emocionalne podrške, pokazuju znakove ranih promjena srčanog tkiva povezanih s kardiovaskularnim bolestima – povezanost koja nije uočena kod muškaraca, otkriva nova studija.