Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Srčani udari povezani s trudnoćom - posebno u razdoblju nakon poroda - u porastu su kod žena koje imaju 30 ili više godina, ukazuju rezultati nove studije. Naime, pokazalo se da je gotovo tri četvrtine žena koje su doživjele srčani udar, bilo starije od 30 godina.
Prema rezultatima nove studije COVID-19 može uzrokovati različita strukturna oštećenja srca koja mogu biti povezana sa smrtonosnim stanjima, uključujući srčani udar, plućnu emboliju, zatajivanje srca i miokarditis.
