Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su ispitali razlike u učestalosti konzumacije cjelovitog voća i 100%-tnog voćnog soka između osoba sa i bez kardiovaskularnih bolesti ili faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.
Kronični stres iz svakodnevnog života ljudi može uzrokovati trajne strukturne promjene srca, štetiti zdravlju i smanjivati očekivano trajanje života, pokazala je nova studija. Naime, pokazalo se, da je kronična upala, povezana sa socioekonomskom situacijom i načinom života ljudi, povezana sa štetnim strukturnim promjenama u srcu, kao i s većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
