Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Svakodnevna konzumacija lisnatog zelenog povrća koje je bogato vitaminom K1, mogla bi uvelike pomoći u smanjenju rizika od aterosklerotskih vaskularnih bolesti, pokazuju rezultati nove studije.
Godine 1970., osoba starija od 65 godina hospitalizirana zbog srčanog udara (infarkta miokarda) u SAD-u imala je oko 60% šanse da živa napusti bolnicu. Danas je stopa preživljavanja preko 90%, s još boljim ishodima za mlađe pacijente.
