Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Za pacijente sa srčanim udarom koji razviju kardiogeni šok - najozbiljniju komplikaciju srčanog udara - kangrelor, potentan intravenski razrjeđivač krvi, rezultirao je boljim oporavkom srčane funkcije u usporedbi s oralnom antitrombocitnom terapijom.
Znanstvenici su razvili terapiju koja "ponovno budi" stanice srčanog mišića, potičući ih na diobu i sudjelovanje u popravku oštećenog mišićnog tkiva. U studiji provedenoj na miševima, nakon srčanog udara, ovaj je postupak rezultirao snažnijim otkucajima srca i povećanjem količine krvi koju srce ispumpava pri svakom otkucaju za oko 10% u usporedbi s miševima koji su primili lažnu terapiju. Iako ovo ne predstavlja potpuno izlječenje, čak su i manja poboljšanja srčane funkcije povezana sa smanjenom smrtnošću pacijenata i boljom sposobnošću obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
