Čimbenici rizika za srčani udar (infarkt miokarda)

Srčani udar (infarkt miokarda) u pravilu pogađa osobe s razvijenom aterosklerozom krvnih žila. Ateroskleroza, pa tako i koronarna ateroskleroza, u najvećem broju slučajeva se razvija kod osoba koje imaju jedan ili više tzv. rizičnih čimbenika.

Najvažniji čimbenici rizika za srčani udar (infarkt miokarda) su:

• Dob - starija životna dob znači i veći rizik za srčani udar;
• Muški spol - muškarci imaju veći rizik za srčani udar (infarkt miokarda) od žena i obolijevaju u ranijoj životnoj dobi u usporedbi sa ženama;
• Genetska sklonost - ukoliko je jedan ili više bliskih rođaka u obitelji imao srčani udaar, posebice u mlađoj životnoj dobi, postoji tzv. genetska predispozicija ili sklonost za razvoj iste bolesti;
• Pušenje - duhanski dim je dokazan, snažan, nezavisan čimbenik rizika za srčani udar (infarkt miokarda), pri čemu pušači imaju 2-4 puta veće izglede za srčani udar od osoba koje nikada nisu pušile;
• Dijabetes - šećerna bolest je toliko snažan čimbenik rizika za srčani udar (infarkt srca) i bolesti krvnih žila, da se osobe sa šećernom bolešću liječe kao da su već imale neki neželjeni događaj poput srčanog udara; činjenica je da 2/3 osoba s dijabetesom umire od bolesti srca i krvnih žila povezanih s komplikacijama šećerne bolesti koje nastaju na krvnim žilama;
• Kolesterol - povišene vrijednosti ukupnog i tzv "lošeg" LDL kolesterola u izravnoj su vezi s rizikom od srčanog udara;
• Krvni tlak - povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika koji povećava izglede za obolijevanje od srčanog udara;
• Tjelesna aktivnost - izostanak ili premala tjelesna aktivnost također je povezana sa sklonošću za srčani udar (infarkt miokarda); redovita umjerena tjelovježba sprječava bolesti srca i krvnih žila, budući da se vježbanjem kontroliraju i drugi snažni čimbenici rizika, poput krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi;
• Pretilost - povećana tjelesna težina i pretilost (posebice povećani opseg struka) rizični su čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, čak i kod osoba koje nemaju druge čimbenike rizika; gubitak težine od svega 5 kg može značajno smanjiti rizik od ateroskleroze.

Treba napomenuti da na gore navedenom popisu rizičnih čimbenika postoje dvije osnovne skupine, čimbenici na koje ne možemo utjecati (dob, spol, genetika), ali veći dio su oni koje svojim ponašanjem možemo promijeniti i na taj način značajno smanjiti svoj osobni rizik.

Svaka osoba može izračunati svoj vlastiti rizik za nastup srčanog udara (infarkta miokarda) ili drugog neželjenog događaja koji su posljedica ateroskleroze u razdoblju od idućih 10 godina. Za to na internetu postoje odlični kalkulatori rizika, kao na primjer Heart Score (www.heartscore.org). Tako će primjerice muškarac u dobi od 51 godine, pušač, sa sistoličkim tlakom od 150 mmHg i ukupnim kolesterolom od 6,3 mmol/l imati 10-godišnji rizik za srčani udar od 7 posto. Ova osoba ne može promijeniti spol, dob ili genetsko nasljeđe, ali ukoliko prestane pušiti, regulira krvni tlak (tako da sistolička vrijednost bude ispod 140 mmHg) i kolesterol (tako da ukupni kolesterol bude ispod 5 mmol/l), njegova će se šansa za srčani udar u idućih 10 godina smanjiti na samo 2 posto, što znači 3,5 puta manji rizik.