Mnoge su studije pokazale da pretilost uzrokuje patogenezu zatajenja srca (HF). Povišene cirkulirajuće razine angiopoetinu sličnog proteina 2 (ANGPTL2) primijećene u bolesnika sa zatajivanjem srca ukazuju na potencijalne veze između povišenih razina ANGPTL2, metaboličkih poremećaja i upale.

Upala je ključni čimbenik u razvoju zatajenja srca, a njezina uloga u patogenezi zatajenja srca opsežno je proučavana. Upala je povezana s povišenim rizikom od srčane insuficijencije i nepovoljnom prognozom. Ciljanje na srčanu upalu predloženo je kao obećavajuća strategija liječenja zatajenja srca.

Konzumacija pića zaslađenih šećerom uzrok je više od 2 milijuna novih slučajeva dijabetesa tipa 2 i 1,2 milijuna novih slučajeva srčane bolesti diljem svijeta godišnje, ukazuje nova studija.

Ljudi koji piju kavu ujutro imaju manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti i niži ukupni rizik od smrtnosti u usporedbi s onima koji piju kavu cijeli dan, pokazalo je novo istraživanje.

Izgleda da žene sa srčanim bolestima imaju veći rizik od agresivnog raka dojke, prema nedavno objavljenoj studiji. Naime, kardiovaskularne bolesti mogu inducirati imunosupresivno stanje, potencijalno pospješujući ubrzani rast i širenje stanica tumora dojke.

Znanstvenici iz grupe Bakkers na Institutu Hubrecht uspješno su popravili oštećena mišja srca pomoću proteina iz ribe zebrice. Otkrili su da protein Hmga1 igra ključnu ulogu u regeneraciji srca kod zebrica. Kod miševa je ovaj protein uspio obnoviti srce aktiviranjem uspavanih gena za popravak bez izazivanja nuspojava, poput povećanja srca.

Vađenje krvi tipičan je dio redovitog pregleda, no taj bi uzorak krvi mogao sadržavati puno više korisnih informacija o zdravlju osobe nego što ih liječnici trenutno dobivaju.

Pušenje cigareta od djetinjstva do rane odrasle dobi povezano je s povećanim rizikom od prerane ozljede srca, ukazuje nova studija. Ovo rano oštećenje strukture i funkcije srca također može značajno povećati rizik od kardiovaskularne smrti u srednjim godinama.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok bolesti i smrti u Europi. Brojne studije podupiru povezanost kardiovaskularnih bolesti i nezdravih prehrambenih navika; međutim, utjecaj dodanog šećera i različitih vrsta kardiovaskularnih bolesti ostaje nejasan.

Poznato je, da je nepreskakanje doručka povezano s boljom općom kvalitetom prehrane i manjim kardiometaboličkim rizikom. Sada je nova studija pokazala da kvalitetan doručak koji daje pravu količinu energije za dan, otprilike četvrtinu dnevnog unosa, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.