Rezultati novog istraživanja naglašavaju utjecaj stresa na radnom mjestu na zdravlje srca i naglašavaju potrebu za intervencijama u vezi s zdravljem. Naime, visoke razine psihosocijalnog stresa, osobito stresa povezanog s poslom, negativno utječu na kardiovaskularno zdravlje i povećavaju rizik od nepovoljnih ishoda kardiovaskularne bolesti.

Žene imaju veći rizik od zatajenja srca i moždanog udara nego muškarci dok su na dijalizi zbog zatajenja bubrega, pokazuje nova studija. Međutim, žene također imaju niži ukupni rizik od smrti od muškaraca.

Rezultati nove studije ukazuju da vrsta imunoterapije; slična onoj koja se primjenjuje u liječenju upalnih stanja kao što je artritis; također može biti učinkovita strategija liječenja zatajivanja srca.

Prema rezultatima nove studije, korištenje stojećeg stola ne smanjuje mogućnost problema poput bolesti srca ili moždanog udara, a može čak povećati rizik od problema s cirkulacijom, poput proširenih vena ili duboke venske tromboze. U konačnici, vrijeme provedeno nepomično i bez kretanja povezano je s povećanim zdravstvenim problemima.

Rizik od srčanih bolesti kod većine ljudi raste s godinama, no kod žena to može biti čak i istinitije. Prijelaz u menopauzu, one godine koje vode do i kroz menopauzu, vrijeme je povećanja rizika od srčanih bolesti.

Tri česte kardiovaskularne bolesti u odraslih - zatajenje srca, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca - povezane su s kognitivnim oštećenjem i povećanim rizikom od demencije.

Rezultati nove studije pokazali su da pridržavanje mediteranske prehrane može smanjiti rizik od zatajenja srca, s većom dobrobiti za žene. Inače, kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u cijelom svijetu, te pridonose porastu hospitalizacija i ekonomskom teretu. 

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.

Liječenje SGLT2 inhibitorima povezano je sa smanjenom incidencijom dijabetesa tipa 2, smrtnošću od svih uzroka i štetnim ishodima povezanim sa zatajenjem srca, pokazuje nova studija.

Bolest srca ubojica je broj 1 u SAD-u, a uglavnom je stanje povezano s načinom života. Sada se smatra da loša prehrana najviše doprinosi preranoj smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, mnogi pacijenti nakon srčanog udara ne dobivaju savjete o prehrani koji bi im mogli spasiti život.