Članci

Prikaži sve

12.05.2006. 19:02 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja

Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja obavezno uključuje prepoznatljivost specifičnog zdravstvenog stanja čija je anksioznost posljedica, i u navođenju te dijagnoze potrebno je specificirati tjelesnu bolest u vezi s kojom je nastalo anksiozno stanje. Najčešće se navodi hipotireoidoze ili hipertireoidoze, maligne bolesti i drugo.

12.05.2006. 16:14 | Vladimir Grošić, dr. med. | Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan"

Fobije

Prema suvremenim klasifikacijama fobije spadaju u skupinu pod nazivom Fobično anksiozni poremećaji (MKB-10). Fobija dolazi od grčke riječi phobos, što znači koji se boji. Fobije karakterizira striktna povezanost za određene objekte, situacije, djelatnosti ili funkcije organizma, a uvijek su praćene ponašanjem izbjegavanja zaplašujućih stimulusa. Osobe koje doživljavaju fobijski strah, svjesne su njegove nerealnosti i nelogičnosti i nisu u stanju da nađu prikladna objašnjenja za njegov nastanak.

12.05.2006. 15:37 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je dijagnostička kategorija, koja se u domaćoj kliničkoj praksi rabi tek unazad nešto više od 10 godina i definirana je i u međunarodnoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije i u Dijagnostičkomi statističkom priručniku za duševne poremećaje američke psihijatrijske udruge (DSM-IV-TR).

12.05.2006. 14:58 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Generalizirani anksiozni poremećaj

Klinička slika generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) predstavlja ozbiljni poremećaj ukupnog funkcioniranja oboljele osobe, jer je anksioznost tog intenziteta da osobu cijelu zaokupi i time onemogući da sudjeluje u drugim aktivnostima, kako fizičkim tako i intelektualnim.

12.05.2006. 00:25 | Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"

Distimični poremećaj

Kod distimije su prisutni simptomi depresije koji ne ispunjavaju kriterije za blagi ponavljajući depresivni poremećaj, kako s obzirom na izraženost simptoma tako i s obzirom na njihov broj i trajanje. Bitno obilježje distimičnog poremećaja predstavlja kronično depresivno raspoloženje koje traje veći dio dana u većem broju dana tijekom bar dvije godine.

12.05.2006. 00:04 | Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med. | Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot"

Ciklotimični poremećaj

Ciklotimija je perzistirajuće nestabilno raspoloženje koje uključuje brojne periode blago depresivnog raspoloženja i blage elacije pri čemu nisu ispunjeni kriteriji za blagu depresivnu epizodu prema MKB-10 ili veliku depresivnu epizodu prema DSM-IV.

11.05.2006. 22:49 | Mr. sc. Ankica Vidas Kaćanski, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Rab

Delirij

Delirij nije bolest, već sindrom, koji ima više uzročnika koji rezultiraju istim skupom simptoma povezanih sa stanjem svijesti bolesnika i kognitivnim oštećenjem. Sindrom ima više različitih imena kao što su akutno konfuzijsko stanje, akutni sindrom mozga, metabolička encefalopatija, toksična psihoza i akutno zatajenje mozga. Poremećaj svijesti je glavni simptom delirija, a obično se javlja udružen s oštećenjem kognitivnih funkcija.

10.05.2006. 23:52 | Alen Andrić, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Rab

Disocijativna fuga

Ponašanje pacijenata sa disocijativnom fugom je neobično i dramatično. Naziv fuga se upotrebljava da bi se naglasilo da pacijent fizički napušta svoju obitelj, svoj svakodnevni posao i u tom periodu napuštanja ne sjeća se upravo tog svog prijašnjeg života (ne zna svoje dotadašnje prefugalno ime, svoju prefugalnu obitelj, i svoj prefugalni posao).

10.05.2006. 23:41 | Lovro Zubović, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Rab

Disocijativna amnezija

Disocijativna amnezija je oblik disocijativnog poremećaja koji je karakteriziran nesposobnošću dosjećanja važnih osobnih podataka obično traumatske ili stresne prirode koje je veće od onoga koji se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.

10.05.2006. 20:05 | Boris Sever, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Rab

Disocijativan poremećaj identiteta

Najčešći oblik tog poremećaja je prisutnost dviju ličnosti. Jedna je obično dominantna, ali ni jedna od njih nema pristup sjećanjima druge ličnosti i one su skoro uvijek nesvijesne postojanja one druge. Poremećaj se ne javlja zbog neposrednog fiziološkog učinka neke tvari ili općeg zdravstvenog stanja. Simptomi se kod djece ne mogu pripisati izmišljenim prijateljima ili drugim igrama u mašti.

11.09.2024 22:55 Re: Astma- flutiform/cjepivo vodene kozice- pit... Darko Richter, dr. med.
11.09.2024 22:55 Re: Pitanje za dr Richtera Darko Richter, dr. med.
11.09.2024 02:10 Re: Astma? Darko Richter, dr. med.
10.09.2024 16:45 Re: FPIES 140220
10.09.2024 16:45 Re: Kvrzica izmedu jaja i anusa na samoj sredini. Ante Perica, dr. med.

Centri A-Z

Forum

Bolesti i stanja

Specijalizacije - medicina

Specijalizacije - stomatologija