Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. Prema različitim istraživanjima od nje pati od 8 do 20% pučanstva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu te načinu života.
Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da je rak bolest s mnogo stadija i čija je pojavnost jako povezana s čimbenicima okoliša i životnog stila. Rak je zapravo rezultat međusobnog djelovanja čimbenika okoliša i genetskih čimbenika. Ljudska prehrana sadrži mnogo različitih prirodnih mutagena i karcinogena a i mnogo prirodnih protumutagena i protukarcinogena. Mnogi od mutagena i karcinogena djeluju na taj način da stvaraju radikale kisika koji imaju važnu ulogu kao endogeni pokretači degenerativnog procesa, kao što je oštećenje deoksiribonukleinske kiseline (DNK) i mutacije što može biti povezano s rakom.
Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna, ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Vrlo često je popratni simptom mnogih bolesti. Koliko puta ste rekli "Boli me glava" i dalje nastavili raditi i živjeti kao da se ništa ne događa. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života. Istodobno, glavobolja je problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se bolesnici koje muči kronična glavobolja ili se javljaju zbog akutne, jake glavobolje s burnim početkom. Takva glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i teških bolesti i takve je bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.
Pojava oralnog lihen rubera (OLR), je vrlo učestala u ustima. To je bolest koja se svrstava u kožne, javlja se ustima u 30 do 70 posto slučajeva, zajedno sa kožnim lezijama ili samostalno. Incidencija ove oralne bolesti je 0,1-2,2 posto stanovništva. Učestalost pojave bolesti u ustima, povećava njen kronicitet i sklonost recidiviranju. Bolest je to srednje i starije dobi, najčešće se javlja od 50. do 65. godine. Sporadično se javlja i u adolescenata. Opisani su slučajevi i kod djece.
Atopijski dermatitis (AD) je upalna atopijska bolest kože u osoba s nasljednom sklonošću atopijskim bolestima (rinitis, konjunktivitis, astma, kolitis). Broj oboljelih od atopijskog dermatitisa u svim dobnim skupinama je u stalnom porastu, a njegovi mogući razlozi su: onečišćenje okoliša, povećana izloženost kućnoj prašini i konzervansima u hrani, smanjenje trajanja dojenja, psihološki stres i drugo.
Seboroični dermatitis kronična je recidivirajuća upala na seboroičnim terenima. Iako je točan uzrok nepoznat smatra se da nekoliko čimbenika igra važnu ulogu. Ranije se mislilo da je temeljni uvjet za nastanak seboroičnog dermatitisa nasljedna seboroična konstitucija. Premda se promjene javljaju na seboroičnim terenima, pitanje seboreje ostaje sporno jer se povećano izlučivanje lojnica nađe samo u oko 50% bolesnika.
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je specifična metoda liječenja u alergologiji. Metoda se temelji na postupku kojim se postiže povišenje vrijednosti IgG protutijela, pa se time sprječava degranulacija mastocita. Indikacije za hiposenziblilizaciju su preosjetljivost na alergene insekata (pčela, osa), alergene peludi (trava, stabala, korova), na kućnu prašinu i grinje. Tom metodom bolesnicima nije nužna primjena sistemskih kortikosteroida, antihistaminika, bronhodilatatora te vazokonstriktora kroz duže razdoblje.
