Nedavna objavljena studija sugerira povezanost između prijavljene konzumacije fermentiranih mliječnih proizvoda i niže smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti među odraslim osobama u SAD-u.
Rak probavnog sustava te bilijarnog trakta i gušterače često je teško otkriti u ranoj fazi, što stvara potrebu za praktičnim, neinvazivnim pristupima ranom otkrivanju i procjeni rizika. Crijevni mikrobiom pokazao se kao potencijalni izvor biomarkera za rak, nudeći praktične mogućnosti za neinvazivno testiranje jer se promjene u mikrobiomu mogu procijeniti analizom uzoraka stolice.
Jedan od razloga zašto je rak gušterače i dalje tako smrtonosan jest taj što se obično otkriva kasno, nakon što se već proširio. No, sada je nova studija pokazala da je tekuća biopsija, nazvana PANXEON, vrlo osjetljiva u otkrivanju raka gušterače prvog i drugog stadija te da ima nisku stopu lažno pozitivnih rezultata. Eksperimentalni test također je omogućio prepoznavanje displazije visokog stupnja – predkanceroznog stanja gušterače – čime se potencijalno omogućuje intervencija prije nego što se rak razvije.
Nova studija osvjetljava vezu između Epstein-Barr virusa (EBV) i multiple skleroze (MS), ukazujući na uzročnu ulogu reaktivacije virusa u pokretanju napada multiple skleroze kod osoba s određenim genetskim čimbenicima rizika.
Prema novom kliničkom ispitivanju, prirodni spojevi u soku od naranče regulirali su gene uključene u kontrolu funkcije kardiovaskularnog sustava i krvnih žila. Znanstvenici su utvrdili da su muškarci koji su tijekom šest tjedana svakodnevno pili 330 ml 100-postotnog soka od naranče apsorbirali bioaktivne spojeve iz agruma, uključujući hesperidin, te pokazali promjene u aktivnosti gena povezanih sa zdravljem krvnih žila.
Analiza 23 studije pokazala je da je poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) povezan s gotovo 50 posto većom učestalošću gastrointestinalnih simptoma u usporedbi s osobama bez ADHD-a. Poveznica je bila još izraženija kod specifičnih problema: gotovo dvostruko veći rizik od zatvora, 58 posto veća učestalost sindroma iritabilnog crijeva te više od četiri puta veći rizik od enkopreze (gubitka kontrole nad pražnjenjem crijeva).
Rezultati osmogodišnje eksplorativne analize ispitivanja ADAURA (faza III) pokazali su da adjuvantni osimertinib i dalje pruža dugoročnu korist u pogledu ukupnog preživljenja pacijenata s potpuno reseciranim karcinomom pluća ne-malih stanica (NSCLC) stadija IB-IIIA s EGFR mutacijom.
Danas postoje čvrsti dokazi da je izloženost onečišćenom zraku štetna za srce i pluća. Mnogo se manje zna o utjecaju onečišćenja zraka na oči, iako su one izravno izložene. Znanstvenici ističu da njihovi nalazi podupiru potrebu za strožim standardima kvalitete zraka i mjerama za smanjenje onečišćenja.
Izloženost svjetlu tijekom noći povezana je sa značajnim i potencijalno štetnim promjenama u strukturi i funkciji srca, tvrdi nova studija. Inače, prethodne opservacijske studije povezale su izloženost svjetlu noću s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, no malo se znalo o povezanim promjenama u strukturi i funkciji srca.
Sastav ljudske crijevne mikrobiote snažnije je povezan sa sistemskom upalom i nizom fizioloških pokazatelja nego kronološka dob, a specifični profili mikrobiote također su povezani s rizikom od budućih bolesti, pokazuje nova studija.
