Antihipertenzivni lijekovi se široko propisuju, ali kliničke značajke i genetska predispozicija koja je u osnovi oštećenja jetre koje povremeno uzrokuju ostaju slabo shvaćene.
Imunološki sustav posjeduje snažne stanice koje mogu prepoznati i uništiti rak, no ta sposobnost može postupno slabjeti kada se te stanice nalaze unutar tumora. No, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Yong Loo Lin pri Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (NUS Medicine) identificirali su protein koji bi mogao pomoći u održavanju aktivnosti tih imunoloških stanica koje se bore protiv raka, te potencijalno ponuditi novi način za jačanje terapija modificiranim T-stanicama u borbi protiv raka debelog crijeva.
Kliničko ispitivanje u trajanju od 16 tjedana otkriva potencijalno korisne promjene u inzulinskim odgovorima u regijama mozga povezanim s pamćenjem, nakon svakodnevne konzumacije neslanog, pečenog kikirikija, nudeći nove tragove o tome kako prehrana može utjecati na kognitivno zdravlje.
Nova studija provedena u SAD-u rasvjetljava ulogu majčinog mlijeka u poticanju razvoja crijeva i sprječavanju hiperbilirubinemije – stanja u kojem se bilirubin, otpadni produkt razgradnje crvenih krvnih stanica, nakuplja u krvi i uzrokuje žutu boju kože i očiju, poznatu kao žutica.
Slušne halucinacije – ili slušanje glasova koje drugi ne čuju – pogađaju više od 70% osoba sa shizofrenijom. Unatoč liječenju antipsihoticima, otprilike 40% i dalje ima trajne halucinacije. Za ove pacijente hitno su potrebni novi pristupi liječenju.
Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.
Protein koji sudjeluje u izgradnji zuba mogao bi se jednog dana koristiti kako bi se oštećenim zubima omogućilo da se sami obnove, pokazuju rezultati nove studije provedene u SAD-u.
Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere.
Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.
