Ljudi sa znakovima oštećenja srca tijekom srednje životne dobi imaju veću vjerojatnost da će razviti demenciju u kasnijoj životnoj dobi, pokazuju rezultati nove studije.
Znanstvenici su identificirali zasebnu populaciju neuroprotektivnih mikroglija koje bi mogle ukazivati na novi terapijski pristup Alzheimerovoj bolesti. Naime, pokazalo se, da mikroglija koja ima smanjenu ekspresiju transkripcijskog faktora nazvanog PU.1, a koja također ima koekspresiju limfoidnog receptora CD28, djeluje na ograničavanje neuroinflamacije i usporavanje nakupljanja amiloidnih plakova i širenja neurotoksičnog tau proteina u mozgu, glavnih obilježja Alzheimerove patologije.
Starije odrasle osobe koje dožive srčani udar imaju veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti epilepsiju, tvrdi nova studija. Iako studija pokazuje vezu između ovih stanja, ne dokazuje uzrok i posljedicu.
Nova studija provedena u SAD-u sugerira da prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do težih krvarenja u mozgu i uzrokovati dugoročno oštećenje moždanih žila u mlađoj životnoj dobi. Krvarenje u mozgu jedno je od najsmrtonosnijih stanja, nastaje iznenada, uzrokuje teška oštećenja i često ostavlja pacijente s invaliditetom koji mijenja život.
Prema rezultatima nove studije, u 49-tjednom praćenju, 87,4% odraslih pacijenata liječenih rituksimabom ostalo je bez recidiva nefrotskog sindroma, u usporedbi sa samo 38,0% liječenih placebom. Ova impresivna razlika u stopi implicira da je rituksimab vrlo učinkovit u sprječavanju recidiva kod odraslih s recidivnim nefrotskim sindromom (FRNS) ili steroidno ovisnim nefrotskim sindromom (SDNS).
Rezultati novog istraživanja sugeriraju da bi često propisivani antibiotik mogao pomoći u smanjenju rizika od razvoja shizofrenije kod nekih mladih ljudi. Znanstvenici su otkrili da su pacijenti adolescentnih službi za mentalno zdravlje koji su liječeni antibiotikom doksiciklinom imali znatno manju vjerojatnost da će razviti shizofreniju u odrasloj dobi u usporedbi s pacijentima liječenima drugim antibioticima.
Metabolizam dušika crijevnih bakterija može pružiti zdravstvene koristi. Točnije, crijevni mikrobi metaboliziraju prehrambene nitrate i nitrite te sprječavaju stvaranje spojeva koji uzrokuju rak, a koji se nazivaju nitrozamini, pokazuje nova studija.
Izgleda da slobodni radikali stvoreni na određenom mjestu u ne-neuronalnim moždanim stanicama zvanim astrociti mogu potaknuti demenciju, pokazuje nova studija. Blokiranje ovog mjesta smanjuje upalu mozga i štiti neurone, što sugerira novi terapijski pristup neurodegenerativnim poremećajima, uključujući frontotemporalnu demenciju i Alzheimerovu bolest.
Iako periferni organi imaju relativno nisku ekspresiju GLP-1R, lijekovi koji sadrže GLP-1 imaju protuupalne učinke putem neizravnih i izravnih mehanizama koji uključuju neuronske, imunološke i vaskularne interakcije, pokazuje nova studija.
Novo istraživanje pospješilo je naše razumijevanje o tome kako šećeri, poznati kao glikani, pomažu imunološkim stanicama da se kreću u kožu kod upalne bolesti, psorijaze.
