Smanjenje unosa natrija ključno je za liječenje bolesti srca, ali većina srčanih bolesnika ne može ograničiti unos soli, otkriva nova studija. U prosjeku, ljudi sa srčanim bolestima konzumiraju više nego dvostruku dnevnu preporučenu količinu soli.
Djeca i tinejdžeri s prekomjernom tjelesnom težinom imaju veću vjerojatnost da će imati visok krvni tlak (hipertenziju) u srednjim godinama, ukazuje nova studija. Zapravo, postoji linearna veza između visokog krvnog tlaka u odrasloj dobi i prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u djetinjstvu.
Izgleda da postoji povezanost između tuberkuloze i različitih karcinoma, uključujući rak pluća, hematološke karcinome, ginekološke karcinome i gastrointestinalne karcinome, ukazuje nova studija.
Rezultati nove studije pokazali su da je visoka konzumacija ultraprerađene hrane značajno povezana s povećanim rizikom od kronične bubrežne bolesti. Za potvrdu ove pozitivne povezanosti potrebna su buduća istraživanja s prospektivnim dizajnom.
Stope raka nastavljaju rasti na globalnoj razini, a rak dojke, rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate i rak želuca prednjače u pogledu novih slučajeva i smrti. Znanstvenici su uočili razlike u prevalenciji raka između Azije i Zapada, što se može pripisati različitim prehrambenim navikama, posebice konzumaciji proizvoda od soje.
Matične stanice dobivene iz pacijentove vlastite masti mogu sigurno pomoći u poboljšanju osjeta i pokreta nakon ozljede leđne moždine, otkriva nova mala studija.
Za osobe s kroničnom bubrežnom bolešću (CKD) i normoalbuminurijom, rizik od napredovanja kronične bubrežne bolesti raste s višim razinama albuminurije, ukazuje nova studija.
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest, sa simptomima koji uključuju drhtanje u mirovanju, bradikineziju i ukočenost. Obično se ovi simptomi javljaju nekoliko godina prije dijagnoze Parkinsonove bolesti, s kognitivnim oštećenjem i gastrointestinalnim problemima koji prethode motoričkim simptomima.
Rezultati nove studije otkrivaju da je dugotrajna izloženost stambenom zelenilu povezana s manjim rizicima od depresije i anksioznosti. Više razine zelenog okruženja pokazale su značajnije pozitivne učinke na mentalno zdravlje, pri čemu je smanjeno onečišćenje zraka identificirano kao značajan posrednik.
Švedski znanstvenici sa Lund Universityi dentificirali su različite molekularne potpise povezane s kliničkim znakovima sepse koji bi mogli pružiti točniju dijagnozu i prognozu sepse, kao i pomoći u usmjeravanju specifičnih terapija na pacijente koji bi imali najviše koristi.
