Menopauza može povećati rizik od Alzheimerove bolesti
Novi pregled više studija sugerira da prijelaz u menopauzu može označiti kritičan prozor za prevenciju Alzheimerove bolesti kod žena, pomičući fokus prema ranijem otkrivanju, faktorima rizika specifičnim za spol i personaliziranijoj skrbi. Gotovo dvije trećine osoba pogođenih Alzheimerovom bolešću su žene, što postavlja ključno pitanje: zašto su žene ranjivije?
Tradicionalno se to povezivalo s duljim životnim vijekom, no novi dokazi upućuju na dublje biološke uzroke. Hormonske promjene u srednjoj dobi, posebno menopauza, mogu promijeniti biologiju i metabolizam mozga te mogu doprinijeti amiloidnim plakovima i tau spletovima, koji su ključni biološki markeri Alzheimerove bolesti.
Dok starenje ostaje najjači faktor rizika, ženski spol je najjači faktor rizika za kasni početak Alzheimerove bolesti nakon starije dobi.
Menopauza je glavna hormonska tranzicija u kojoj razine estrogena padaju, dok se folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH) povećavaju. Estrogen štiti mozak smanjenjem upale, povećanjem preživljavanja neurona, podržavanjem neamiloidogenetske obrade i smanjenjem neurotoksičnosti povezane s beta-amiloidom. Kada razine estrogena padnu tijekom menopauze, a razine FSH i LH porastu, te promjene mogu potaknuti procese povezane s razvojem Alzheimerove bolesti.
Istraživanja snimanja mozga pokazuju da žene u postmenopauzi pokazuju veće taloženje beta-amiloida, niži metabolizam glukoze u mozgu i smanjeni volumen sive tvari u usporedbi sa ženama i muškarcima u premenopauzi. Takvi rezultati sugeriraju da menopauza može poslužiti kao biološka prekretnica u starenju mozga, iako neki rezultati mogu djelomično odražavati i samo starenje, a ne samo menopauzu.
Postoji nekoliko čimbenika reproduktivnog zdravlja koji utječu na rizik od Alzheimerove bolesti. Rana menopauza, posebno prije 45. godine, povezana je s povećanim rizikom od demencije. Ooforektomija (uklanjanje jajnika) prije prirodne menopauze mogla bi povećati dugoročni rizik od demencije, s najvećim povećanim rizikom uočenim u mlađoj dobi, posebno prije 45. godine.
Također se napominje da je rizik od demencije povezan s kraćim reproduktivnim razdobljem (između menarhe i menopauze), vjerojatno zato što dovodi do manje izloženosti estrogenu, iako su nalazi u različitim studijama mješoviti. Jednako tako, žene koje imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS) mogu iskusiti raniji početak demencije.
Isto tako, treba spomenuti, da se alel apolipoproteina E epsilon 4 (APOE ε4) smatra najjačim genetskim faktorom rizika za Alzheimerovu bolest; međutim, može predstavljati veći rizik kod žena nego kod muškaraca. Mnoge uobičajene kardiovaskularne bolesti, tjelesna neaktivnost i loš san postaju češći nakon menopauze, a sve tri povezane su s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja i mogu činiti do 45% globalnih slučajeva Alzheimerove bolesti.
