Prehrana s visokim udjelom fruktoze narušava funkciju mozga
Fruktoza, uobičajeno sladilo u modernoj prehrani, ima dubok utjecaj i na metabolizam i na funkciju mozga, prvenstveno zbog svojih različitih metaboličkih putova, ukazuje nova studija.
Za razliku od glukoze, fruktoza zaobilazi ključne regulatorne korake u metabolizmu, posebno inhibiciju povratne sprege fosfofruktokinaze-1 (PFK-1), što dovodi do nekontroliranog metabolizma i povećanog skladištenja masti. Tanko crijevo u početku pomaže metabolizirati unesenu fruktozu, štiteći jetru i mozak od prekomjerne izloženosti. Međutim, kada se konzumira u prekomjernim količinama, posebno u prehrani s visokim udjelom prerađene hrane, ovaj zaštitni mehanizam postaje preopterećen, što doprinosi metaboličkim poremećajima poput inzulinske rezistencije, pretilosti i masne bolesti jetre.
Kronični unos visokih količina fruktoze povezan je s mitohondrijskom disfunkcijom, povećanom proizvodnjom reaktivnih vrsta kisika (ROS) i neuroinflamacijom, što sve doprinosi kognitivnom padu i oštećenjima pamćenja i učenja. Osim toga, promjene u signalizaciji inzulina u mozgu uzrokovane fruktozom povezane su s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti.
Smatra se, da ovi rezultati naglašavaju potencijalne dugoročne neurološke posljedice prekomjernog unosa fruktoze i ističu potrebu za daljnjim istraživanjima na ljudima kako bi se procijenio cijeli spektar njezinih učinaka na zdravlje mozga. Rješavanje problema rastuće konzumacije fruktoze, posebno u prerađenoj hrani, ključno je za razvoj ciljanih strategija za ublažavanje njezinih negativnih metaboličkih i kognitivnih ishoda.
