Svakodnevno pijenje soka od naranče može fino podesiti gene povezane s kardiovaskularnim zdravljem
Konzumacija soka od naranče povezana je s nižom učestalošću kardiovaskularnih bolesti. Međutim, molekularni mehanizmi koji leže u osnovi tih zdravstvenih koristi ostaju nejasni. No, sada je nova studija pokazala da dnevna čaša soka od naranče može učiniti više od osvježenja; može fino podesiti tisuće gena povezanih s krvnim tlakom i metabolizmom, a koristi variraju ovisno o tjelesnoj težini.
Naime, pokazalo se, da svakodnevni unos soka od naranče utječe na transkriptome mononuklearnih stanica periferne krvi (PBMC) kod zdravih odraslih osoba i odgovori se razlikuju ovisno o statusu indeksa tjelesne mase (ITM).
Tijekom istraživanja, zdravi dobrovoljci konzumirali su svakodnevno 500 ml soka od naranče tijekom 60 dana.
Genomska analiza otkrila je 1.705 različito eksprimiranih gena, uključujući IL6, IL1β uključene u upalu, GSK3B, RIPK1 povezane s metabolizmom lipida te NAMPT i NLRP3 uključene u regulaciju krvnog tlaka. Nadalje, modulirana je ekspresija 66 miRNA, 19 dugih nekodirajućih RNA (lncRNA) i 67 malih nukleolarnih RNA (snoRNA). Analiza podskupina otkrila je različite transkriptomske odgovore između osoba normalne i prekomjerne tjelesne težine. Geni povezani s metabolizmom lipida i adipogenezom bili su diferencijalno eksprimirani samo kod prekomjerne težine, uključujući GSK3B, GRK6, miR-548i i miR-1292-3p. Nasuprot tome, geni povezani s procesom upale, poput STAT3, MAPK i miRNA (miR-1185-2-5p), uočeni su samo u kod normalne tjelesne težine. Ovi rezultati sugeriraju da tjelesna težina može utjecati na molekularni odgovor na bioaktivne spojeve u soku od naranče i pružiti informacije za personalizirane preporuke o konzumaciji hrane bogate flavonoidima.
Inače, agrumi, posebno sok od naranče, opskrbljuju flavanonima poput hesperidina i naringenina koji mogu utjecati na vaskularni tonus, upravljanje lipidima i imunološko signaliziranje.
