Bez dovoljno sna, dolazi do povišenja krvnog tlaka i hormona stresa, smanjene tolerancije na glukozu i debljanja, a svi ovi čimbenici mogu povećati rizik od bolesti koronarnih arterija, ističu američki stručnjaci s University of Alabama, Birmingham.
Studija provedena na više od 4.000 bolesnika s fibrilacijom atrija, pokazala je da je primjena popularnog lijeka za srce, digoksina, kod bolesnika s navednim poremećajem srčanog ritma, povezana s većim rizikom od smrti
Dansko istraživanje provedeno na više od 586.000 ispitanika pokazalo je da su osobe s hipertireozom izložene većem riziku od razvoja čestog i potencijalno opasnog poremećaja srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija.
Analiza podataka više od 30.000 ljudi, koji su bili u dobi od 55 i više godina, pokazala je da za starije osobe sa srčanom bolesti ili uznapredovalim dijabetesom, umjereno konzumiranje alkohola može povećati rizik od poremećaja srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija.
Prema izvještaju European Society of Cardiology broj smrtnih slučajeva zbog bolesti srca u Europi i Europskoj Uniji je u padu, no i dalje postoji opasnost da u budućnosti određeni čimbenici rizika poput dijabetesa i pretilosti dovedu do porasta učestalosti srčanih bolesti.
Dansko istraživanje provedeno na više od 87.000 ispitanika pokazalo je da žene starije od 75 godina, koje imaju poremećaj srčanog ritma znan kao fibrilacija atrija, imaju 20 posto veći rizik od moždanog udara nego njihovi muški vršnjaci s fibrilacijom atrija.
Nova studija provedena u Nizozemskoj pokazala je da su implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD), mali uređaji koji služe za otkrivanje i trenutačno prekidanje zloćudnih poremećaja srčanog ritma, smanjili broj zastoja srčanog rada (srčanih aresta), koji su uzrokovani ventrikulskom fibrilacijom.
Britansko istraživanje pokazalo je da čak i male količine ugljičnog monoksida (CO) mogu biti fatalne, obzirom da mogu narušiti srčani ritam. Naime pokazalo se da ugljični monoksid djeluje na natrijeve kanale koji imaju važnu ulogu u kontroli srčanog ritma.
Istraživanje provedeno u Norveškoj na gotovo 23.000 ispitanika u dobi od 25 do 96 godina pokazalo je da su srčane palpitacije i povišeni krvni tlak (hipertenzija) snažan čimbenik rizika za poremećaj srčanog ritma znan kao fibrilacija atrija.
Kanadsko istraživanje provedeno na 39.000 muškaraca i 44.000 žena u dobi od 65 i više godina pokazalo je da su žene s poremećajem srčanog ritma znanim kao fibrilacija atrija izložene 14 posto većem riziku od moždanog udara nego muškarci sa istim stanjem.
