Dijagnosticiranje aritmije


Dijagnosticiranje aritmije

Točna dijagnoza aritmije temelji se na preciznoj i detaljnoj anamnezi (razgovor s bolesnikom), pregledu, a osnovna pretraga koja slijedi jest 12 kanalni elektrokardiogram (EKG).

Elektrokardiogram (EKG) je brz i neinvazivan postupak, kod kojeg se bilježi električna aktivnost srca. Na tijelo se postavljaju elektrode i spajaju s aparatom koji snima EKG. Tako dobivena krivulja opisuje tijek prolaska električnog impulsa kroz srce s tri osnovna vala: P val označava početak aktivnosti koju diktira sinusni čvor, QRS kompleks je najveći otklon u krivulji, a bilježi glavnu električnu aktivnost klijetki, nakon čega slijedi T val, koji označava električni oporavak klijetki nakon kontrakcije. Proučavanje izgleda ovih elemenata EKG-a i razmaka te vremenskog tijeka valova omogućava niz važnih dijagnoza različitih srčanih bolesti, u prvom redu aritmija.

Primjer aritmije koju je moguće vrlo točno dijagnosticirati razgovorom i pipanjem pulsa jest jedna od najčešćih aritmija uopće, fibrilacija atrija. Ovdje veći dio bolesnika opisuje nepravilan, često i ubrzan rad srca, a pipanje pulsa pokazuje vrlo nepravilne otkucaje, u prosjeku brže od uobičajenog raspona frekvencije. EKG vrlo jednostavno potvrđuje dijagnozu, tj. pokazuje prestanak funkcije prirodnog pacemakera, sinusnog čvora, a umjesto toga bilježi se treperenje (fibrilacija) pretklijetki (atrija) s nepravilnim (aritmičnim) odgovorom klijetki (ventrikla).

Ukoliko se radi o aritmiji koja se javlja povremeno ili u napadajima, vrlo često će obični EKG biti uredan i tada je ključno pokušati zabilježiti EKG u napadaju aritmije, tj. baš onda kada ju bolesnik osjeća. To ponekad nije jednostavno, posebice ako se radi o relativno rijetkim događajima. Pretraga koja može pomoći jest 24-satni Holter EKG-a. Radi se o malom snimaču koji se nosi na tijelu tijekom 24 sata ili po potrebi dulje, koji je spojen s tijelom pomoću samoljepljivih elektroda i bilježi cjelokupni EKG tijekom jednog dana ili u nekim slučajevima tijekom više dana. Bolesnik se tijekom nošenja Holtera normalno kreće i obavlja svoje uobičajene aktivnosti, a eventualne smetnje bilježi u dnevniku s vremenom pojave. Na taj se način mogu povezati smetnje s EKG-om koji je aparat zabilježio.

Osim opisanog, u obradi aritmije ključno je ustanoviti da li se električni poremećaj zbiva na strukturno zdravom srcu, tj. da li je istisna funkcija srca uredna, da li je srce u svojim dijelovima normalne veličine, te kakva je funkcija srčanih zalistaka. To je važno zato što se jedan dio aritmija javlja kao posljedica strukturne bolesti srca. Zato u obradu aritmija svakako pripadaju i ultrazvuk srca, laboratorijski nalazi (u prvom redu krvna slika, zatim elektroliti u krvi, hormoni štitnjače itd.), test opterećenja (ergometrija), a liječnik može nakon ove obrade predložiti i dopunska ispitivanja.

Jedna od mogućnosti da se zabilježi rijetka aritmija jest transtelefonski EKG. Ovdje se radi o malom uređaju koji je jednostavan za primjenu i pomoću kojeg osoba može u svakom trenutku sama zabilježiti vlastiti EKG i poslati ga telefonskim putem na očitanje.

Kod jednog dijela bolesnika liječnik će predložiti provođenje tzv. elektrofiziološkog ispitivanja. Kod nekih bolesnika s nerazjašnjenom aritmijom moguće je ugraditi minijaturni uređaj za snimanje srčanog ritma (eng. loop recorder), veličine upaljača, koji se postavlja pod kožu u području prsne kosti i bilježi svaki otkucaj srca tijekom razdoblja od 3 godine, odnosno do trenutka dok se aritmija ne zabilježi.

Zadnja izmjena: 19.09.2016.

Najnovije sa foruma: