30.04.2024. 19:5706.09.2011. 21:50
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Znanstvenici su identificirali bradikardiju - abnormalno nizak broj otkucaja srca - kao simptom predoziranja ksilazinom. Ovo revolucionarno otkriće Icahn School of Medicine at Mount Sinai moglo bi pomoći liječnicima hitne medicine da otkriju jesu li pacijenti bili izloženi ksilazinu, lijeku koji se sve češće nalazi kao dodatak ilegalnoj ponudi fentanila.
17.12.2025. 15:5017.12.2025. 15:10
| Circulation | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.