30.04.2024. 19:5706.09.2011. 21:50
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Osobe koje koriste lijekove s antikolinergičkim učincima, uključujući određene antidepresive, lijekove za urinarnu inkontinenciju i uobičajene antihistaminike, imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, pokazuju rezultati nove studije.
23.02.2026. 13:1521.02.2026. 23:56
| European Heart Journal | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Delirij je iznenadna pojava akutne konfuzije u kojoj su pogođeni dezorijentirani, imaju smanjenu pažnju i doživljavaju promijenjenu percepciju - često popraćenu halucinacijama ili poremećajima spavanja. U kardiologiji je to jedna od najčešćih, ali i jedna od najpodcijenjenijih komplikacija. Posebno su pogođeni stariji pacijenti koji su podvrgnuti operaciji srca ili intervencijskim zahvatima.