Godinama bolujem od fibrilacije atrija. Ležiš u krevetu, potpuno opuštena, a onda ti srce krene u grlo, loviš dah, uzalud, jasno ti je da umireš, znaš da ne umireš, a više od svega želiš umrijeti. U tri ujutro u usta ubaciš šaku tableta i moliš Boga da prođe. Ako prođe, satima se treseš od užasa.
Obzirom da se uskoro obilježava Svjetski dan šećerne bolesti i da šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem, naime, u Hrvatskoj je više od 400 tisuća oboljelih od šećerne bolesti, porazgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Pavlić Renar sa Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb o novostima u liječenju te opake bolesti.
Svakog dana šest žena u Hrvatskoj saznati će da boluju od raka dojke. Broj novooboljelih žena veći je od 2.500 godišnje, dok je prije samo 40 godina njihov broj bio gotovo 3 puta manji. Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke je i dalje najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35. do 69. godine života. Stoga, ovi podaci upućuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Oralni karcinom (rak u usnoj šupljini) je daleko najteža bolest s kojom se susreće stomatološka struka. Iako stomatolozi u Hrvatskoj ne liječe oralni karcinom, već kirurzi za glavu i vrat i onkolozi, problematika njegovog ranog otkrivanja itekako ovisi o kompetentnosti stomatologa. Osim iznimno važne uloge u ranom otkrivanju, stomatolozi također sudjeluju u pomoćnom liječenju bolesnika s oralnim karcinomom, provodeći postupke za prevenciju ili minimiziranje nuspojava liječenja karcinoma, naročito ukoliko je potrebno zračenje područja glave i vrata.
Talasemije su heterogene skupine genetskih poremećaja koje karakterizira poremećena proizvodnja hemoglobina (Hb). Najčešće talasemije su beta- i alfa-talasemija, a njihovo glavno obilježje je djelomično ili potpuno smanjenje sinteze specifičnih lanaca globina hemoglobina A (Hb A, α2/β2). Procjenjuje se da 1,5 posto svjetske populacije (80-90 milijuna ljudi) ima beta-talasemiju, a njih 5 posto alfa-talasemiju.
Pojam funkcionalna hrana počeo se koristiti 80-ih godina prošlog stoljeća u Japanu. Prema definiciji, funkcionalna je hrana ona koja osim osnovne namjene pružanja hranjivih tvari tijelu posjeduje i specifična svojstva koja blagotvorno djeluju na organizam – od olakšavanja određenih tegoba do smanjenja rizika i prevencije nekih bolesti. Hrana može biti prirodno funkcionalna, poput raznog voća i povrća koje sadrži bioaktivne komponente, no možemo ju i obogatiti određenim hranjivim tvarima ili joj ukloniti određene komponente poput glutena ili laktoze, kako bi dobila svojstva funkcionalne hrane.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu. Prebiotici su nerazgradive sastavnice hrane (polisaharidi i oligosaharidi fruktoze, inulin, arabinoksilani, oligosaharidi majčina mlijeka) koje potiču rast i/ili aktivnost povoljnih ili dobrih crijevnih bakterija, dok su simbiotici mješavine prebiotika i probiotika koje poboljšavaju nastanjivanje i preživljavanje probiotika nakon ulaska u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma korisnih skupina bakterija.
Svaka ozljeda kože, bilo da se radi o posjekotini, opekotini, nagnječenju ili sl., koja zahvaća dublji, tzv. retikularni sloj kože, dovodi do cijeljenja ožiljkom. Ukoliko ozljeda zahvaća površnije slojeve kože, epidermis i papilarni sloj dermisa, sanacija rane neće rezultirati stvaranjem ožiljkastog tkiva.
Postoje četiri tipa virusa gripe: A, B, C i D. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B "rezerviran" samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku. Virus tipa A dijeli se još i na podtipove, ovisno o svojim površinskim proteinima.
Skarlatina ili šarlah je febrilna osipna bolest koju uzrokuje beta-hemolitički streptokok grupe A (Streptococcus pyogenes grupe A) koji luči eritrogeni i pirogeni egzotoksin. Do 10% streptokoka grupe A izlučuje egzotoksin. Postoje tri egzotoksina, a nazivaju se streptokoknim pirogenim/eritrogenim egzotoksinima A, B i C. Oni su glavni činitelji tipičnog osipa koji je glavna značajka skarlatine. Sijelo infekcije u >95% slučajeva skarlatine je u krajnicima i/ili ždrijelu, ali skaraltinu mogu prouzročiti toksigeni streptokoki koji inficiraju druga mjesta, npr. kožu, nos i srednje uho.
