Europski dan svjesnosti o antibioticima


Europski dan svjesnosti o antibioticima

Današnji dan proglašen je Europskim danom svjesnosti o antibioticima te u svim zemljama Europske unije vladine i stručne organizacije obilježavaju taj dan održavanjem prikladnih znanstvenih skupova i promoviranjem javne kampanje za racionalnijom uporabom antibiotika. Hrvatska će na taj dan održati prigodni simpozij u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu.

Isto tako Akademija medicinskih znanosti Hrvatske održati će tiskovnu konferenciju povodom obilježavanja  Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

"

"18. studeni, Europski dan svjesnosti o antibioticima, zapravo je nastao kao rezultat spoznaje da je potrošnja antimikrobnih lijekova u mnogim europskim zemljama pretjerana i neadekvatna. Uz financijske troškove, puno je bitnije da takva potrošnja antimikrobnih lijekova neminovno dovodi do selekcije i porasta rezistentnih mikroorganizama. U globaliziranom svijetu rezistentni mikroorganizmi nisu više samo lokalni problem obzirom da vrlo brzo dolazi do njihovog širenja."

"

Zašto su bitne javne kampanje za racionalizaciju uporabe antibiotika?

  • Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u datom momentu mogu uzrokovati infekciju
  • Antibiotici su jedini lijekovi koji kad se daju pojedincu imaju učinak i na cijelu zajednicu, jer svoju mikrobiotu stalno izmjenjujemo s drugim ljudima
  • Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći nepotrošene zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta)
  • Pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno
  • Edukacija građana kroz petogodišnju javnu kampanju u Francuskoj dovela je do 25% redukcije u izvanbolničkoj potrošnji antibiotika u toj zemlji

Što bi trebali znati o antibioticima?

Što su antibiotici?

Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija. U medicini se upotrebljavaju za liječenje teških, ponekad i životno ugrožavajućih infekcija uzrokovanih bakterijama. Svaki antibiotik ne djeluje na sve bakterijske vrste. Postoji više od 15 klasa antibiotika s mnogo različitih spojeva unutar jedne klase. O kliničkoj slici ovisi za koji antibiotik će se liječnik odlučiti. Najveći broj infekcija koje ne zahtjevaju primitak u bolnicu uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju. Više od 75% antibiotika se potroši nepotrebno na liječenje infekcija koje nisu uzrokovane bakterijama. Prevelika i neopravdana uporaba antibiotika dovodi do pojave otpornosti bakterija na antibiotike.

Što je to otpornost bakterija na antibiotike? 

Kad su bakterije izložene antibioticima mnoge odumiru, ali mali broj njih mutira i postaje otporno na antibiotik kojem su izložene. U slučaju stalne izloženosti antibioticima, u početku malobrojne otporne mutante dobivaju priliku da se razmnože i zauzmu mjesto uništenih osjetljivih bakterija. To se rijetko događa u tijeku jedne terapije u jednog pojedinca, no ljudi masovno izmjenjuju bakterije koje normalno nastanjuju ljudski organizam, pa je bitnije proučavati izloženost bakterija antibioticima u nekoj zajednici (npr. državi) negoli kod pojedinca. U državama gdje se propisuje malo antibiotika bakterije su sačuvale osjetljivost na antibiotike i liječnici imaju na raspolaganju široki raspon antibiotika za liječenje teških infekcija. Nasuprot tome, u zemljama u kojima se troši puno antibiotika (u koje se ubraja i Hrvatska) bakterije su u visokim postotcima otporne na razne antibiotike i za neke teške infekcije postoji oskudan izbor antibiotika. 

Što su to "superbakterije"?

Superbakterije su bakterije koje su stekle otpornost na većinu postojećih antibiotika, a uz to pokazuju i visoki potencijal za izazivanje infekcija i širenje sa čovjeka na čovjeka. Najpoznatija takva bakterija je MRSA (multiplo rezistentni Staphylococcus aureus), koji se počeo ubrzano širiti svijetom 1990-tih godina i do danas je postao dominantni stafilokok u mnogim bolnicama. Za liječenje infekcija uzrokovanih ovom bakterijom postoje još antibiotici, ali je njihov način primjene kompliciraniji ili im je učinkovitost slabija u odnosu na učinkovitost antibiotika kojima se mogu liječiti osjetljivi stafilokoki. U današnje doba se javljaju sojevi drugih bakterijskih vrsta kao što su pseudomonas, acinetobakter ili Klebsiella pneumoniae koji su otporni na gotovo sve ili sve danas raspoložive antibiotike. 

Što bi građani trebali znati o infekcijama i antibioticima?

  • Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse
  • Većina infekcija gornjih dišnih puteva (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvani virusima i antibiotici nisu od pomoći
  • Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici – mnoge virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika – procjenu treba li antibiotik primijeniti mora isključivo donijeti liječnik
  • Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među našim „dobrim“ bakterijama (u čovjeku je nastanjeno oko 1014 bakterija, neophodnih za normalno funkcioniranje našeg organizma) – geni za rezistenciju iz „dobrih“ bakterija mogu preći na patogene bakterije koje izazivaju bolesti, a u određenim okolnostima i „dobre“ bakterije mogu izazvati infekciju, pa je onda šteta ako su one već rezistentne na antibiotike zbog prijašnjeg nepotrebnog uzimanja antibiotika
  • Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih puteva s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu

Najnovije sa foruma: