Mladi ljudi s poremećajima hranjenja mogu imati nedijagnosticirani autizam
Mladi ljudi s poremećajima hranjenja također mogu imati temeljni i nedijagnosticirani poremećaj autističnog spektra, ukazuje nova studija. Smatra se da rezultati ove studije pružaju bolji uvid u vezu između autizma i problematičnog prehrambenog ponašanja.
Istraživanje je pokazalo da se poremećaji hranjenja i autizam mogu pojavljivati istodobno, pri čemu se osobe s poremećajima hranjenja sve češće upućuju na razmatranje dijagnoze autizma, ističu stručnjaci.
Kada se uzmu u obzir bihevioralne karakteristike autizma, kao što su selektivnost u vezi s hranom i teksturama, odbijanje hrane ili posebnost s vrstom ili bojom pribora koji se koristi, može se sugerirati da takva ponašanja mogu na kraju dovesti do poremećaja prehrane.
Prema mišljenju stručnjaka, kliničari koji su možda pripremljeni za dijagnosticiranje jednog stanja, s obzirom na značaj određenog ponašanja, mogu propustiti dijagnosticirati drugo stanje.
U poremećaje hranjenja ubrajaju se anoreksija nervoza, bulimija nervoza i poremećaj prekomjernog jedenja.
Inače, istodobna prisutnost autizma i anoreksije nervoze povezana je s lošijim mentalnim zdravljem i lošijom prognozom, što sugerira da bi postojeće tretmane za anoreksiju možda trebalo prilagoditi kako bi bili učinkoviti među autističnom populacijom.
Izvor:
Advances in Neurodevelopmental Disorders
