Rezultati nove studije ukazuju da pridodavanje rituksimaba standardnoj kemoterapiji za ne-Hodgkinov limfom značajno produžuje stopu preživljavanja bez događaja u djece s visokorizičnim ne-Hodgkinovim limfomom zrelih B-stanica.

Znanstvenici su razvili krvni test koji bi mogao uspješno otkriti do 50 vrsta karcinoma, a neka od tih otkrića mogla bi biti i prije pojave simptoma karcinoma. Smatra se da novi test također može pomoći liječnicima da otkriju podrijetlo ili izvor raka unutra tijela. 

Osobe s poviješću raka imaju rizik od razvoja fibrilacije atrija (atrijske fibrilacije; AFib) veći od dva puta. Inače, fibrilacija atrija je najčešći poremećaj srčanog ritma. Najveći rizik od razvoja fibrilacije atrija uočen je u osoba koje su imale rak prostate, a zatim u osoba koje su imale rak pluća, rak dojke, rak debelog crijeva i ne-Hodgkinov limfom.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se bakterije koje obično žive u crijevima mogu nakupljati u tumorima i poboljšati učinkovitost imunoterapije. Smatra se da liječenje oboljelih od raka s bifidobakterijama može pojačati njihov odgovor na CD47 imunoterapiju. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tijekom sljedeća dva desetljeća, broj oboljelih od karcinoma mogao bi porasti za 60 posto ako se trenutni trendovi ne promijene na bolje. 

Analiza devet studija u koje je bilo uključeno više od 750.000 ispitanika, pokazala je da redovita tjelovježba može značajno smanjiti rizik od sedam karcinoma, i to od raka dojke, raka debelog crijeva, raka endometrija, raka bubrega, raka jetre, multiplog mijeloma i ne-Hodgkinovog limfoma.

U odnosu na opću populaciju, oboljeli od raka imaju dva puta veću vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara, a neke vrste karcinoma mogu još više povećati taj rizik, ukazuje nova studija. Karcinomi koji najviše povećavaju rizik od smrti od moždanog udara su rak dojke, rak prostate i rak debelog crijeva.

Izloženost rendgenskom zračenju tijekom pregleda kompjuteriziranom tomografijom (CT) povezana je s većim rizikom od raka štitnjače i leukemije, i to posebno kod ženskih pacijenata i pacijenata mlađih od 45 godina, ukazuje nova studija.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da primjena kemoterapije utječe na promjenu u crijevnom mikrobiomu te sluznici crijeva, te da dovodi do pojave znakova upale u krvi i mozgu, kao i slabljenja kognitivnih funkcija.

Rezultati nove studije ukazuju da je oštećenje bubrega prilično uobičajeno kod pacijenata koji uzimaju imunoterapijske lijekove za liječenje raka znane kao inhibitori imunoloških kontrolnih točaka (ICI). Inače, poznato je da oni ponekad mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave kod bubrega.