Veći unos ultraprerađene hrane povezan s višestrukim zdravstvenim rizicima
Veći unos ultraprerađene hrane (UPF) povezan je s povećanim rizikom od nekoliko glavnih kroničnih zdravstvenih problema – poput bolesti probavnog sustava, visokog krvnog tlaka te metaboličkog sindroma i dijabetesa – kao i sa smrtnošću, pokazala je analiza više studija.
Analiza ukazuje na to da je svakih dodatnih 100 g konzumirane ultraprerađene hrane bilo povezano s razmjerno većim rizicima.
Ultraprerađena hrana definira se kao hrana spremna za jelo ili proizvodi koji se samo zagrijavaju prije posluživanja, a prošli su opsežnu industrijsku obradu. Obično sadrže niz aditiva, energetski su bogati te imaju visok udio šećera i soli, a nizak udio prehrambenih vlakana, proteina, vitamina i minerala.
S obzirom na nagli porast globalne potrošnje UPF-a posljednjih desetljeća, znanstvenici su željeli utvrditi postoje li sigurne razine konzumacije i gdje bi se mogle nalaziti potencijalne granične vrijednosti povezane s narušavanjem zdravlja. Stoga su pretražili baze podataka u potrazi za relevantnim studijama objavljenima do kraja travnja 2026. godine. Kriterije za uključivanje u analizu objedinjenih podataka zadovoljila je 51 prospektivna kohortna studija.
Velika konzumacija ultraprerađene hrane bila je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja (24%), raka (12%), pretilosti/prekomjerne tjelesne težine (23%), metaboličkog sindroma/dijabetesa (24%), depresije/anksioznosti (27%), bolesti probavnog sustava (31%), visokog krvnog tlaka (11%) i smrti iz bilo kojeg uzroka (18%).
