Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno u Norveškoj na 3.600 ispitanika u dobi od 18 do 19 godina, tinejdžerice koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile, izložene su znatno većem riziku od razvoja akni nego njihove vršnjakinje koje imaju normalnu tjelesnu težinu.
Norveško istraživanje provedeno na više od 37.000 ispitanika pokazalo je da su djeca rođena carskim rezom izložena većem riziku od razvoja astme do treće godine.
Analiza sedam studija koje su uključivale oko 250.000 ispitanika pokazala je da ljudi koji jedu hranu bogatu magnezijem poput lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova, graha i cjelovitih žitarica, imaju manju učestalost moždanih udara, posebice ishemijskog moždanog udara.
Nova studija pokazala je da su djeca majki koje tijekom trudnoće uzimaju antidepresive iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SIPPS), izložena dva puta većem riziku od razvoja trajne plućne hipertenzije.
Švedska studija koja je analizirala podatke iz 11 studija koje su provedene na 6.643 bolesnika s rakom gušterače, pokazala je da svakodnevno konzumiranje mesnih prerađevina poput kobasica i slanine može povećati rizik za razvoj raka gušterače.
Prema mišljenju stručnjaka žene koje doje, ne bi trebale previše brinuti ukoliko njihovo dijete više plače, naime to je normalno, jer je to djetetov prirodan način komuniciranja s majkom.
Analiza dvaju istraživanja pokazala je da su osobe koje svaki dan jedu nekoliko obroka crvenog mesa izložene većem riziku od razvoja moždanog udara nego osobe koje ga jedu u manjim količinama.
Nova studija provedena na gotovo 9.500 ispitanika pokazala je da su oboljeli od psorijaze izloženi većem riziku od razvoja koronarne arterijske bolesti, a rizik je još veći ukoliko je psorijaza dijagnosticirana u ranijoj životnoj dobi.
Prema istraživanju provedenom na gotovo 154.000 žena, žene koje nakon menopauze koriste statine, lijekove za snižavanje razine kolesterola u krvi, izložene su većem riziku od razvoja dijabetesa.
Istraživanje provedeno na 201 ispitaniku, u dobi od 45 do 88 godina, pokazalo je da aktivan način života može pomoći osobama s genetskim rizikom za Alzheimerovu demenciju u spriječavanju nastanka promjena na mozgu koje su povezane s Alzheimerovom demencijom.
