Rezultati laboratorijskog istraživanja provedenog na miševima ukazuju da konzumiranje voća, povrća i cjelovitih žitarica, tj. hrane bogate vlaknima, može smanjiti upalu u plućima, a samim time i ublažiti simptome astme.
Studija provedena u Švedskoj na više od 30.000 žena starijih od 49 godina pokazala je da žene koje jedu hranu bogatu antioksidansima imaju manji rizik od razvoja sive mrene (katarakta).
Britansko istraživanje koje su proveli znanstvenici s University of Southampton pokazalo je da su više razine vitamina D kod majke tijekom trudnoće povezane s boljim razvojem mišića u djece.
Švedska studija pokazala je da pušači koji prestanu s pušenjem mogu smanjiti svoj rizik od razvoja sive mrene (katarakta). Navedeni rizik je nakon prekida pušenja prisutan još dva desetljeća.
Istraživanje provedeno u Koreji pokazalo je da je nesanica (insomnija) povezana s većim rizikom od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Međutim, treba reći da drugi poremećaj spavanja, sleep apneja, nije bila povezana s većim rizikom od GERB-a.
Nova studija u kojoj je sudjelovalo 613 bolesnika s blagom do umjerenom Alzheimerovom demencijom pokazala je da svakodnevno uzimanje visokih doza vitamina E može pomoći u usporavanju napredovanja Alzheimerove demencije.
Stručnjaci upozoravaju da pušenje uzrokuje suženje arterija u mozgu, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara. Jednako tako, zna se da kemijski spojevi iz cigareta poput arsena i cijanida, također mogu uzrokovati oštećenje mozga.
Istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s University of California pokazalo je da su niske razine "lošeg" kolesterola (LDL) i povišene razine "dobrog" kolesterola (HDL) povezane s nižim razinama amilodnih plakova u mozgu. Inače, poznato je da nakupine amiloidnih plakova u mozgu ukazuju na Alzheimerovu bolest.
Rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 6.019 ispitanika pokazali su da ljudi koji imaju teške simptome anksioznosti mogu imati veći rizik od moždanog udara nego njihovi smireniji vršnjaci.
Jučer je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) utvrdilo nove maksimalne iznose sredstava za provođenje specijalističko-konzilijarne kao i bolničke zdravstvene zaštite. Ti tzv. limiti za bolnice utvrđeni su za sada samo za prvi kvartal u 2014. godini, dok će se u nastavku godine po potrebi prilagođavati najavljivanim promjenama u bolničkom zdravstvenom sustavu koje se prvenstveno tiču pokretanja procesa spajanja bolnica. Novi limiti predviđeni za siječanj 2014. godine veći su za oko 7 posto u odnosu na prosinac 2013. godine.
