Imerzivni snovi mogu oblikovati percepciju kvalitete i dubine sna
Nova studija pokazuje da osjećaj dubokog sna nije određen isključivo aktivnošću mozga sporih valova. Umjesto toga, imerzivno sanjanje koje dolazi s povećanjem aktivnosti mozga slične budnosti dovodi do većeg osjećaja dubokog sna.
Ponekad spavamo 8 sati i ne osjećamo se odmorno, dok se drugi put osjećamo kao da smo dobro spavali nakon samo 5 sati. Istraživanja su pokazala da je naš osjećaj dubokog sna povezan s prelaskom s visokofrekventnih na niskofrekventne moždane valove, za koje se smatra da potiču nesvijest. Istodobno, druga izvješća ukazuju na to da se i REM (rem) san doživljava kao dubok, unatoč svojim moždanim valovima sličnim budnosti.
Ova studija je pokazala da su prijelazi s bržih na sporije valove doista povezani s osjećajem dubokog sna. Međutim, ta je veza oslabila kada su sudionici izjavili da su sanjali, čak i ako se nisu mogli sjetiti sadržaja. Percipirana dubina sna bila je stoga veća nakon sanjanja iako je ovo stanje povezano s aktivnošću mozga sličnom budnosti. Naime, živopisni, bizarni i emocionalno intenzivni snovi bili su povezani sa subjektivno dubljim snom, dok su apstraktni, refleksivni snovi nalik mislima s meta-svjesnošću bili povezani s plitkijim osjećajem sna.
Ovi rezultati su u suprotnosti s dugogodišnjim stavom da osjećaj dubokog sna isključivo određuju spori moždani valovi i dubina nesvijesnosti te sugeriraju da nam perceptivno imerzivno sanjanje omogućuje da se osjećamo dobro odmorno - čak i ako se ne možemo sjetiti što smo sanjali.
Izvor:
PLOS Biology
