Nova studija otkriva da ostati aktivan nešto više od dva sata tjedno može osobama s predijabetesom vratiti zdravu razinu šećera u krvi, ističući kako vježbanje, težina i kontrola glikemije zajedno utječu na rizik od dijabetesa.
Genska terapija za anemiju srpastih stanica može pomoći u poboljšanju glavnog faktora koji doprinosi riziku od moždanog udara kod pacijenata, izvještava nova studija.
Dijabetes tipa 2 je kronični metabolički poremećaj karakteriziran inzulinskom rezistencijom i poremećenim metabolizmom glukoze, a pogađa znatan dio globalne populacije. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, brojne studije istraživale su čimbenike načina života, uključujući prehranu i tjelesnu aktivnost, kao preventivne mjere ili dodatne tretmane za dijabetes tipa 2. Među prehrambenim čimbenicima, konzumacija kave privukla je pozornost zbog svog potencijala ublažavanja rizika i napredovanja dijabetesa tipa 2.
Nedavno objavljena studija predstavlja nalaze koji bi mogli dovesti do inovativnog krvnog testa za otkrivanje rizika od razvoja leukemije. Ovaj test bi potencijalno mogao zamijeniti invazivni dijagnostički postupak uzorkovanja koštane srži.
Žene mogu žudjeti i piti više alkohola tijekom određenih razdoblja menstrualnog ciklusa, sugerira nova studija. Naime, pokazalo se, da fluktuacije razine hormona jajnika također mogu utjecati na rizik od prekomjernog pijenja alkohola.
Pacijenti s atrijskom fibrilacijom koji su doživjeli moždani udar imali bi velike koristi od ranijeg liječenja oralnim antikoagulansima, unutar četiri dana od moždanog udara, ukazuje nova studija. Osim toga, rani početak liječenja značajno je smanjio rizik od ponovnog moždanog udara zbog krvarenja ili blokade arterije.
Nova studija objašnjava kako kapsaicin, kemikalija u čili papričicama, preoblikuje crijevne bakterije i utječe na zdravlje, na bolje ili gore, ovisno o dozi, prehrani i jedinstvenoj biologiji pojedinca.
Svakodnevna konzumacija lisnatog zelenog povrća koje je bogato vitaminom K1, mogla bi uvelike pomoći u smanjenju rizika od aterosklerotskih vaskularnih bolesti, pokazuju rezultati nove studije.
Koža djeluje kao prva linija obrane tijela od vanjskih prijetnji. Međutim, kako starimo, epiderma postupno postaje tanja i gubi svoju zaštitnu snagu. Oko 90% stanica u ovom sloju su keratinociti, koji potječu iz dubljih slojeva epiderme i migriraju prema gore, u konačnici formirajući zaštitnu barijeru kože.
