Sleep apneja vrlo je disruptivan poremećaj disanja za koji se vjeruje da milijune ljudi lišava zdravog i mirnog sna. Sada, nova studija sugerira da bi poremećaj također mogao potaknuti pogoršanje zdravlja mozga među sredovječnim muškarcima koji nemaju drugih značajnih zdravstvenih problema.
Rezultati nove studije pokazuju da što netko više konzumira sol, to je veći teret aterosklerotskih plakova u arterijama srca i vrata. Čini se da je povećanje krvnog tlaka zbog visokog unosa soli važan temeljni mehanizam za ove nalaze.
Fototerapija može poboljšati kognitivne funkcije kod pacijenata s demencijom, prema sustavnom pregledu i analizi 12 randomiziranih kontroliranih studija.
Visoka konzumacija šećera u prehrani, posebice unos šećera koji sadrže fruktozu, općenito je štetna za zdravlje, osobito kod kardiometaboličkih bolesti, ukazuju rezultati analize 73 studije. Uočene su značajne štetne veze između konzumacije šećera i 18 endokrinih/metaboličkih ishoda, 10 kardiovaskularnih ishoda, sedam ishoda raka i 10 drugih ishoda.
Poremećaji spavanja mogu pridonijeti percipiranom kognitivnom padu kod žena s multiplom sklerozom (MS), pokazali su rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 63.866 žena.
Osobe koje žive s HIV infekcijom imaju povećan rizik od depresije, osobito u prve dvije godine nakon infekcije HIV-om, ukazuju rezultati nove studije.
Rezultati analize 14 studija ukazuju da bi zagađenje zraka moglo bi biti čimbenik rizika za demenciju. Naime, pokazalo se da PM2.5 može biti čimbenik rizika za demenciju, kao i dušikov dioksid i dušikov oksid.
Postoperativna tjelesna aktivnost povezana je s poboljšanim preživljavanjem bez bolesti za stadij III raka debelog crijeva, ukazuje studija u kojoj je sudjelovalo 1.696 pacijenata s kirurški odstranjenim rakom debelog crijeva stadija III. praćenih prosječno 5,9 godina.
Problemi sa spavanjem povezani su s povećanim rizikom od moždanog udara, ukazuju rezultati nove studije. Izgledi za akutni moždani udar bili su povećani u vezi s kratkim snom (manje od pet sati) i dugim snom (više od devet sati), narušenom kvalitetom sna, poteškoćama s usnivanjem ili održavanjem sna, produljenim drijemanjem (više od jednog sata), hrkanjem i opstruktivnom sleep apnejom.
Prema rezultatima nove studije, dopaminergički neuroni u substanciji nigri pacijenata s Parkinsonovom bolešću sadržavali su veći udio feomelanina i niže razine eumelanina u usporedbi sa sličnim dopaminergičkim neuronima kod zdravih kontrolnih osoba.
