Kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj


Kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj

U nedjelju 29. rujna u svijetu se obilježava Dan srca, a Zaklada "Hrvatska kuća srca" i Gradski ured za zdravstvo u  suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara tradicionalno će u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, organizirati javnozdravstvenu akciju od 9 do 13 sati.

Cilj ovog središnjeg događanja je osvješćivanje javnosti o potrebi aktivne brige o zdravlju svog srca te promicanje zdravoga načina života i zdravoga okoliša.

Građani će tom prigodom moći izmjeriti arterijski krvni tlak uz otkrivanje fibrilacije atrija i drugih aritmija, razinu glukoze u krvi,  izračunati indeks tjelesne mase (ITM) i savjetovati se s nutricionistima o zdravoj prehrani te napraviti EKG. Svi će pušači moći izmjeriti CO (ugljikov(II) oksid) u izdahnutom zraku te procijeniti ovisnost o nikotinu.

Također, organizirat će se savjetovanja o rizicima za nastanak kardiovaskularne bolesti i mogućnostima prevencije. Uz sve to, građanima će biti dostupan i najnoviji uređaj za virtualnu stvarnost te će, zahvaljujući ovoj inovativnoj tehnologiji, moći "prošetati" kroz ljudsko tijelo.

Valja istaknuti, da su kardiovaskularne bolesti uzrok 17,5 milijuna smrti u svijetu godišnje (više nego HIV, malarija ili rak) te se procjenjuje da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su također najčešći uzrok smrti, a od njih je 2018. godine prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo umrlo 23 048 osoba, odnosno čak 43,7% ukupno umrlih.  Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 49% umrlih žena (13.093) i 38,3% umrlih muškaraca (9.955). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 19,3% (10 159) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,6% (6.137) u ukupnom mortalitetu.

"Iako su ovi rezultati niži  u odnosu na godinu ranije (456 osoba manje tj. 9.6% manje žena i 0,7% manje muškaraca), situacija je i dalje alarmantna te je, kako bi se trend nastavio smanjivati još bržim tempom, potrebno još dosta raditi na edukaciji i osvještavanju građana o važnosti brige o zdravlju i potrebi promjene načina života tj. štetnih navika, a sve u cilju prevencije. Jer, zahvaljujući velikim napretcima u modernoj kardiološkoj dijagnostici i mogućnostima medikamentnog i intervencijskoga liječenja, većina se bolesti srca i krvnih žila danas može spriječiti te je, samim time, moguće smanjiti smrtnost ili – bolje rečeno – produljiti život rizičnim skupinama#, istaknuo je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade "Hrvatska kuća srca".

Zaklada "Hrvatska kuća srca" od samih početaka svog javnog djelovanja (2012. god.) svake godine organizira niz javnozdravstvenih akcija i projekata s ciljem, između ostaloga, informiranja i educiranja građana o sprječivosti kardiovaskularnih bolesti i važnosti njihove aktivne uloge u prevenciji odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju čimbenika rizika. 

"Najmanje 80 % preuranjene smrtnosti (od posljedica  kardiovaskularnih bolesti) može se prevenirati kontrolirajući četiri ključna rizična faktora: nezdrava prehrana, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i konzumacija alkohola. Posebno treba naglasiti da prestankom pušenja nakon dvije godine rizik od bolesti srca i krvnih žila značajno pada, a tek nakon 15 godina rizik se izjednačava s onim kod nepušača. I baš zato ne treba nikada posustati u nastojanjima osvješćivanja sve većeg broja građana, edukacijama i informiranju kako putem vas, medija tako i putem javnozdravstvenih akcija", naglasila je Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade "Hrvatska kuća srca" i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

Geslo ovogodišnjeg Svjetskog dana srca je "Budi heroj srca", a ideja je stvaranje globalne zajednice pravih heroja, ali običnih ljudi koji svojim primjerom i zdravim životom motiviraju i inspiriraju druge u svome okruženju da žive zdravije i brinu o svome srcu te, najvažnije, da pomažu. Zaklada "Hrvatska kuća srca" odabrala je prvog heroja srca - riječ je o Gordanu Dobriniću, domaru zagrebačke Osnovne škole Janka Draškovića, koji je u kolovozu spasio život slučajnom prolazniku koji je doživio iznenadni srčani zastoj u blizini školskog dvorišta. Gordan Dobrinić prošao je edukaciju za oživljavanje u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba zajedno s ostalim osobljem škole. Priznanje prvom heroju srca je uručio je akademik Davor Miličić.

U obilježavanju Svjetskog dana srca sudjeluju:

  • Gradski ured za zdravstvo
  • Zaklada "Hrvatska kuća srca"
  • Hrvatski zavod za javno zdravstvo
  • Hrvatsko kardiološko društvo
  • Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara
  • Udruga StEPP
  • Klinika za srce i krvne žile KBC-a Zagreb
  • Poliklinika za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti "Srčana"
  • Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena
  • Udruga za prevenciju prekomjerne težine
  • Klub mladih Gradskog društva Crvenog križa
  • Microlife
  • Hrvatski savez dijabetičkih udruga
HKS-1