Obrada oboljelih od raka mokraćnog mjehura počinje pažljivim uzimanjem anamneze i kliničkog statusa. Od laboratorijskih pretraga primjenjuju se analiza urina i urinokultura kako bi se isključila infekcija, citološka analiza urina za otkrivanje zloćudno promjenjenih stanica prijelaznog epitela (urotela), kompletna krvna slika (KKS) kako bi se isključila anemija, te testovi za određivanje bubrežne funkcije i elektrolita.
Cistoskopija je najvažnija dijagnostička metoda za otkrivanje raka mokraćnog mjehura, tijekom koje se izravno pregledava stjenka mjehura i promjene na njoj, kao i mokraćna cijev. Biopsija se obično izvodi tijekom cistoskopije.
Jednako tako, za dijagnosticiranje raka mokraćnog mjehura koristi se i ultrazvučni pregled mokraćnog mjehura (UZV) i intravenozni pijelogram (IVP). U slučajevima sumnje na invazivni karcinom mokraćnog mjehura, prije transuretralne resekcije (TUR) tumora mokraćnog mjehura treba uzeti u obzir kompjuteriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MRI). Rendgenska snimka može potvrditi prisutnost metastaza u plućima i kostima.
Australski znanstvenici otkrili su da gen TAK1 pomaže stanicama raka da prežive napad imunološkog sustava, otkrivajući mehanizam koji može ograničiti učinkovitost imunoterapijskih tretmana. Imunoterapije raka mogu vrlo dobro funkcionirati, ali u nekim slučajevima ne daju dobre rezultate zbog ugrađenih procesa preživljavanja tumora koji im pomažu da se odupru napadu imunološkog sustava.
05.12.2025. 13:1805.12.2025. 12:58
| Science Advances | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prema rezultatima novog istraživanja, suzbijanje uobičajenog dječjeg virusa moglo bi otvoriti vrata sprječavanju raka mokraćnog mjehura. Naime, studija sugerira da BK poliomavirus (BKPyV) koji većina ljudi pokupi u djetinjstvu može izazvati vrstu oštećenja DNK koja može dovesti do raka mokraćnog mjehura kasnije u životu.