Kako zaštiti svoje dijete?


Kako zaštiti svoje dijete?

Načini sprječavanja pojave zaraznih bolesti

Svatko od nas svakodnevno dolazi u dodir s brojnim uzročnicima bolesti koji mogu uzrokovati ozbiljne bolesti, oštećenja organizma te u najtežim slučajevima i smrt. U 20 sekundi, koliko će Vam biti potrebno da pročitate ovaj odlomak, 11 ljudi umrijet će od neke zarazne bolesti.

Sprječavanje pojavljivanja (imunoprofilaksa) zaraznih bolesti provodi se na dva načina, aktivno i pasivno. Aktivna imunoprofilaksa je postupak koji nazivamo cijepljenjem, a kojim se organizam potiče da sam razvije specifičnu obranu prema određenoj zaraznoj bolesti. Pasivna imunoprofilaksa je postupak kojim se organizam privremeno zaštićuje od određene infekcije davanjem gotovih zaštitnih protutijela.

Budući da su zarazne bolesti česte i osobito opasne u dječjoj dobi, cijepljenje djece ima veliki značaj.

Vrste cjepiva

Cjepiva možemo podijeliti u dvije grupe: živa i neživa. Živa cjepiva sadrže žive uzročnike zaraznih bolesti kojima je određenim postupcima smanjena sposobnost izazivanja bolesti, ali koji su istovremeno zadržali sposobnost razmnožavanja u tkivima ili stanicama osobe koja se cijepi. Takva su npr. cjepiva protiv tuberkuloze, rubeole, ospica i mumpsa. Neživa cjepiva sadrže umrtvljene (atenuirane) mikroorganizme (cjepivo protiv hripavca, poliomijelitisa), dijelove mikroorganizama (cjepivo protiv gripe, toksini difterije i tetanusa, topivi kapsularni materijal bakterija-pneumokoka, meningokoka i Haemophilis influenzae tip b) ili genetskim inženjeringom izdvojene dijelove DNK virusa (cjepivo protiv hepatitisa B).

Najvažniji sastojci cjepiva zovu se antigeni jer organizam osobe koju cijepimo upravo prema njima stvara specifična zaštitna protutijela. Antigeni su otopljeni u otapalu, najčešće sterilnoj vodi, fiziološkoj otopini ili složenoj otopini.

Program obaveznog cijepljenja

U našoj zemlji postoji Program obveznog cijepljenja djece koji obuhvaća cijepljenja protiv tuberkuloze (BCG), difterije, tetanusa i pertusisa (DI-TE-PER), dječje paralize (poliomijelitis), ospica, parotitisa i rubeole (MO-PA-RU) te hepatitisa B i bolesti izazvanih s bakterijom Haemophilus influenzae tip b. Program predstavlja dio primarne zdravstvene zaštite djece koji se financira sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

S druge strane, u Hrvatskoj su registrirana i odobrena i dodatna cjepiva koja nisu u Programu obveznog cijepljenja, a predstavljaju važan dio zaštite djece od zaraznih bolesti. To su cjepiva koja nisu obvezna, ali se preporučuju u dječjoj dobi. Ta cjepiva ne nalaze se na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te ih roditelj plaća sam.

Koliko se često javljaju reakcije nakon cijepljenja?

U većine cijepljene djece nema reakcije na cjepivo ili ponekad imaju samo blage reakcije kao lagano povišena temperatura i bol na mjestu injekcije. Vrlo rijetko se javljaju ozbiljnije reakcije, kao npr. konvulzije. Teške reakcije na cjepiva javljaju se toliko rijetko da je teško procijeniti rizik za njihovu pojavu.

Koji su znakovi umjerenih i ozbiljnih reakcija na koje roditelj treba paziti?

Nakon što je vaše dijete cijepljeno pratite pojavu bilo kakvih neobičnih simptoma kao što su visoka temperatura (>40°C), promjene ponašanja i znakovi alergijske reakcije (teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzani rad srca i vrtoglavica, klonulost). Ako se pojave ove reakcije, nazovite svog pedijatra, ako on ne radi onda dežurnog liječnika i posavjetujte se!

Zadnja izmjena: 29.09.2019.