U nedavnom istraživanju znanstvenici su istraživali povezanost između unosa masnih kiselina iz hrane i vjerojatnosti razvoja bubrežnih kamenaca među odraslim osobama. Rezultati su pokazali da ljudi koji konzumiraju više polinezasićenih masnih kiselina (PUFA), mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) i zasićenih masnih kiselina (SFA) mogu imati veće izglede za razvoj bubrežnih kamenaca.
Unatoč značajnom terapijskom napretku, rak dojke ostaje vodeći uzrok smrti kod žena povezanih s rakom. Liječenje obično uključuje operaciju i naknadnu hormonsku terapiju, ali kasni učinci ovih tretmana uključuju osteoporozu, seksualnu disfunkciju i krvne ugruške. Sada su znanstvenici stvorili novi tretman koji je eliminirao male tumore dojke i značajno smanjio velike tumore kod miševa u jednoj dozi, bez problematičnih nuspojava.
Izgleda da prekomjerne količine proteina RELMβ, kojeg luče crijevne vrčaste stanice, mijenjaju profil crijevnih mikroba na način koji uzrokuje da tijelo ne tolerira određene namirnice, otkriva nova studija.
Rezultati nove studije pokazali su da pojedinci s višim razinama korisne crijevne bakterije pod nazivom Faecalibacterium također imaju manje štetnih bakterija poput E. coli.
Rak mokraćnog mjehura ima stopu izlječenja od preko 90% kada se rano otkrije, ali ima visoku stopu recidiva od 70%, što zahtijeva kontinuirano praćenje. Kasno otkrivanje često zahtijeva velike operacije poput uklanjanja mjehura nakon čega slijedi implantacija umjetnog mjehura ili korištenje vrećice za urin, što značajno smanjuje kvalitetu života pacijenta.
Osobe s kožnom bolešću psorijazom često imaju nevidljivu upalu u tankom crijevu s povećanom sklonošću "propusnim crijevima", ukazuje nova studija. Inače, kronične upalne bolesti crijeva (IBD), posebice Crohnova bolest, češće su u bolesnika s psorijazom nego u ostatku populacije.
Izgleda da COVID-19 povećava rizik od razvoja sindroma kroničnog umora. Naime, ljudi koji su dobili COVID-19 imaju gotovo pet puta veću vjerojatnost da će razviti sindrom kroničnog umora, ukazuj rezultati nove studije.
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su utvrdili kako specifične značajke retinalne vaskulature mogu pomoći u predviđanju rizika od moždanog udara kod pojedinca. Moždana vaskulatura ima mnogo zajedničkih značajki s moždanim krvnim žilama. Zapravo, fundoskopski pregled retine (mrežnice) tako otkriva zdravlje krvožilnog sloja mozga.
Svakih 40 sekundi netko u SAD-u doživi moždani udar. Kod preživjelih od ishemijskog moždanog udara, najčešće vrste moždanog udara, samo 5 posto njih se potpuno oporavi od moždanog udara. Većina drugih pati od dugotrajnih problema, uključujući slabost, kroničnu bol ili epilepsiju.
