Rastuće stope raka prvenstveno se pripisuju starenju stanovništva. Nedostatak vitamina D povezan sa starenjem povezan je s povećanom pojavnošću i smrtnošću od raka.
Rak debelog crijeva vrlo je raširen i glavni je uzrok smrti povezanih s rakom diljem svijeta. Primarno liječenje raka debelog crijeva je kirurška resekcija zahvaćenog segmenta crijeva. Međutim, postoperativne komplikacije često uključuju oslabljenu crijevnu barijeru i diseminaciju bakterijskih proupalnih lipopolisaharida.
Nova studija otkriva da žene mogu biti izložene većem riziku od razvoja manije i velikog depresivnog poremećaja tijekom perimenopauze, što je razdoblje oko menopauze.
Rezultati nove studije pokazali su da je veća alfa raznolikost crijevne mikrobiote korelirala s nižim rizikom od prijeloma kosti, dok je relativna brojnost Proteobacteria, osobito Gammaproteobacteria, bila povezana s povećanim rizikom.
Novo cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji uzrokuju rak namijenjeno je povećanju stope cijepljenja protiv HPV-a, osobito u zemljama u razvoju. Znanstvenici s German Cancer Research Center (DKFZ) u tu su svrhu razvili potpuno novi koncept cijepljenja.
Nova studija otkriva da je prehrana glavni čimbenik rizika za rak debelog crijeva kod mlađih odraslih osoba. Naime, studija je identificirala molekule dobivene prehranom koje se nazivaju metaboliti kao glavne pokretače rizika od raka debelog crijeva kod mladih, osobito onih povezanih s crvenim i prerađenim mesom.
Osobe starije od 60 godina koje redovito piju alkohol izložene su povećanom riziku od rane smrti, osobito od raka ili problema povezanih sa srcem i krvnim žilama, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 135.000 ispitanika.
Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i drugi neurološki poremećaji mogu se promatrati kao bolesti "prljavog mozga", gdje se mozak bori da očisti štetni otpad. Starenje je ključni čimbenik rizika jer se, kako starimo, sposobnost našeg mozga da ukloni nakupine toksičnih tvari usporava. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da je moguće preokrenuti učinke povezane sa starenjem i obnoviti proces čišćenja otpada u mozgu.
U bolesnika s dijabetesom tipa 2, sastav crijevne mikrobiote često se pomiče prema povećanom broju fakultativno anaerobnih bakterija, smanjenoj raznolikosti i manjem broju korisnih obveznih anaeroba, što je stanje poznato kao disbioza. Ova disbioza nije ujednačena kod svih pacijenata, već značajno varira zbog čimbenika kao što su prehrana, lijekovi i imunološko zdravlje, koji mogu na različite načine pridonijeti napredovanju bolesti.
Studije pokazuju da akutne bakterijske i virusne infekcije mogu biti povezane sa smanjenjem volumena mozga. Nova studija pokazala je da je šest infekcija povezano s povećanim smanjenjem volumena mozga, osobito u temporalnim regijama sive i bijele tvari. To su bile gripa, infekcije humanim herpes virusom, infekcije donjih i gornjih dišnih putova, infekcije kože i potkožja te razne virusne infekcije.
