Vijesti



04.03.2019. 20:13 04.03.2019. 19:46

Sleep apneja povezana s markerom za Alzheimerovu bolest

Izgleda da bi sleep apneja mogla povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 288 osoba starijih od 65 godina. Naime, u osoba sa sleep apnejom uočeno je povećano nakupljanje tau proteina u mozgu, koji je inače marker za Alzheimerovu bolest. Nije jasno, da li sleep apneja uzrokuje nakupljanje tau proteina, ili povišena razina tau proteina uzrokuje sleep apneju, ili ustvari postoji dvosmjerni odnos. 







27.02.2019. 21:53 27.02.2019. 20:50

Uvršteni novi lijekovi na liste lijekova HZZO-a

Na 36. redovnoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na Osnovnu listu lijekova uvršteno je 5 novih lijekova: emicizumab za kućno liječenje hemofilije A, kombinacija biktegravir+emtricitabin+tenofovir alafenamid te dolutegravir+rilpivirin za liječenje oboljelih od HIV infekcija, atezolizumab za liječenje metastatskog urotelnog karcinoma i midostaurin za liječenje akutne mijeloične leukemije


27.02.2019. 11:01 27.02.2019. 10:27

Muškarci češće pogođeni zatajenjem bubrega nego žene

Poznato je da bubrezi filtriraju toksični otpad iz krvi i reguliraju ravnotežu tekućina u tijelu, kao i ravnotežu elektrolita i kiselina/baza. Bubrezi su važni organi čiju funkciju većina nas uzima zdravo za gotovo, no kad bubrezi postupno prestanu raditi, to može stvoriti po život opasnu situaciju. Bubrežna nadomjesna terapija, RRT, (dijaliza ili transplantacija bubrega) može spasiti živote mnogih pacijenata godinama ili čak desetljećima, budući da se funkcija bubrega može zamijeniti strojevima tijekom dugog vremenskog razdoblja. No, pacijenti na dijalizi (i u manjoj mjeri pacijenti na transplantaciji) imaju kraći očekivani životni vijek, stoga je potrebno spriječiti zatajenje bubrega kad god je to moguće.


26.02.2019. 23:21 26.02.2019. 22:43

Prehrana s većim udjelom masti ima nepovoljne učinke na mikrobiotu crijeva

Rezultati nove studije ukazuju da prehrana s većim udjelom masti ima nepovoljne učinke na mikrobiotu crijeva, fekalne metabolite i plazmatske proinflamatorne faktore. Prehrana s većim udjelom masti povezana je sa značajnim i potencijalno štetnim promjenama u metabolizmu dugolančanih masnih kiselina, što ima za posljedicu više razine kemijskih spojeva za koje se smatra da potiču upalu.