Crijevne bakterije mogu povezati prehranu u trudnoći s autizmom u djetinjstvu
Znanstvenici otkrivaju kako ono što majke jedu tijekom trudnoće može utjecati na crijevne mikrobe i oblikovati razvoj mozga kod njihove djece, potencijalno utječući na rizik od autizma u sljedećoj generaciji.
Istraživanja sugeriraju da prehrana bogata šećerom, soli i nezdravim mastima (npr. zasićenim i trans mastima) može potaknuti rast patogenih bakterija i inhibirati korisne bakterije (poput vrsta Bifidobacterium i Lactobacillus). Proliferacija patogenih bakterija aktivira imunološki sustav, izaziva upalu crijeva i oštećuje crijevnu sluznicu. Prekomjerni šećer također razrjeđuje zaštitnu sluz koja prekriva epitel crijevne sluznice, što potencijalno dovodi do kolitisa.
Majke izložene prehrani bogatoj solima u vrijeme poroda imaju veću vjerojatnost da će imati potomstvo s disbiozom crijeva. Proizvodnja glukokortikoida u crijevima opaža se kod prehrane s visokim udjelom soli, što povisuje lokalne i krvne razine hormona stresa. Prekomjerna količina soli također pogoršava kolitis i smanjuje serumske kratkolančane masne kiseline (SCFA), koje imaju niz vitalnih homeostatskih funkcija.
Kada su izloženi prehrani s visokim udjelom masti, crijevni mikrobi proizvode reaktivne vrste kisika. Ovaj oksidativni stres remeti mitohondrijsku funkciju i dovodi do apoptoze crijevnih epitelnih stanica, oštećujući epitelnu barijeru.
Ultraprerađena hrana (UPF) bogata je nezdravim mastima, šećerom, soli i aditivima. Može izazvati crijevnu disbiozu, posebno putem sastojaka poput umjetnih sladila, emulgatora i bojila. Unos UPF-a u trudnoći obrnuto je proporcionalan razvoju jezika u ranom djetinjstvu, što ukazuje na njegov utjecaj na razvoj kognitivnih funkcija.
Nasuprot tome, zeleni ili oolong čaj i probiotici poboljšavaju profil mikrobioma. Dodaci prehrani mogli bi pomoći u smanjenju utjecaja takvih dijeta s visokim udjelom masti osiguravajući probiotike poput vrsta Lactobacillus koji ispravljaju ili sprječavaju nadolazeću neravnotežu crijevne mikrobiote i metabolizma.
Poremećaji autističnog spektra (PAS) su neurološki razvojni poremećaji koji se manifestiraju u ranom djetinjstvu, a njihovi specifični uzroci i patogeneza ostaju nepotpuno shvaćeni. Crijevne bakterije igraju ključnu ulogu u zdravlju domaćina i neurološkom razvoju. Poremećaji prehrane majke mogu poremetiti majčine crijevne bakterije i posljedično utjecati na fetalne i neonatalne crijevne bakterije putem crijevno-placentalne osi i dojenja. Ovaj poremećaj u konačnici može utjecati na mikrobno-crijevno-mozak os, imunološki sustav, disregulaciju neurotransmitera i abnormalnosti metabolita, čime se povećava rizik od autizma kod potomstva.
