Oko polovice svih malignih tumora mozga su glioblastomi, najsmrtonosniji oblik raka mozga s prosječnom stopom preživljavanja od 14 mjeseci. Kirurgija glioblastoma vrlo je izazovna, a pacijenti gotovo uvijek dožive recidiv.
Rezultati nove studije otkrili su da mrežnica ljudi s Parkinsonovom bolešću drugačije reagira na svjetlosne podražaje nego kod zdravih ljudi. Parkinsonova bolest se obično dijagnosticira kada se osoba obrati liječniku zbog motoričkih problema poput tremora. Do tada je bolest prisutna već nekoliko godina, a zahvaćeni neuroni već su uključeni u nepovratni degenerativni proces. Stoga je važno pronaći biomarkere koji otkrivaju Parkinsonovu bolest u ranoj fazi bolesti.
Hipertenzija (visoki krvni tlak) je glavni javnozdravstveni problem koji utječe na milijune ljudi diljem svijeta i povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i zatajenja bubrega. Obično je karakterizira uporni visoki krvni tlak, koji može biti posljedica više mehanizama, uključujući povećanu aktivnost renin-angiotenzinskog sustava (RAS), upalu i oksidativni stres.
Žene koje pate od endometrioze imaju povećan rizik od prerane menopauze (prije 40. godine) ili rane menopauze (između 40. i 44. godine), ukazuje nova studija.
Djeca s niskim razinama vitamina D suočavaju se s većim rizikom od ranih srčanih bolesti, ukazuje studija provedena u Finskoj. Naime, niske razine 25-hidroksivitamina D (25-OH-vitamin D) u serumu u djetinjstvu povezane su s razvojem aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASCVD) u odrasloj dobi.
Nova studija ističe antioksidativne i protuupalne učinke kurkumina, sugerirajući njegov potencijal kao terapijskog sredstva za metaboličke poremećaje i zdravlje mozga.
Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) može pogoršati anksioznost, a anksioznost može pogoršati ADHD. Djevojčice su posebno osjetljive na razvoj anksioznih poremećaja. Nova studija otkrila je nove korelacije između ADHD-a i anksioznosti te se čini da je odnos između njih drugačiji kod djevojčica i dječaka.
Tjelovježba može suzbiti štetne učinke liječenja raka, poput oštećenja srca i živaca te moždane magle, sugerira sveobuhvatan pregled postojećih studija. Čini se da tjelovježba također poboljšava psihološku dobrobit i ukupnu kvalitetu života, što daje težinu njenom rutinskom uključivanju u protokole liječenja bolesti.
Ljudi koji imaju oštećenje određenog dijela mozga skloniji su impulzivnosti, a novo istraživanje otkrilo je da to oštećenje mozga također povećava vjerojatnost da na njih utječu drugi ljudi.
Čak i male količine vježbi visokog intenziteta utječu na mozak, pokazuje nova studija. Naime, pokazalo se da trening izdržljivosti i dobra kondicija mogu smanjiti rizik od demencije i potaknuti zdravo starenje mozga.
