Nova studija pokazuje da mješavina glukoze i fruktoze pronađena u slatkim pićima izravno potiče metastaze u predkliničkim modelima uznapredovalog raka debelog crijeva.
Izgleda da ono što majke jedu i koje dodatke prehrani uzimaju tijekom trudnoće može imati trajne učinke na strukturu mozga i ponašanje djece, nudeći neke tragove za smanjenje rizika od poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i poremećaja autističnog spektra (ASD), pokazuje nova studija.
Studija o trudnicama s pretjeranom mučninom i povraćanjem (hiperemeza gravidarum) utvrdila je povećane rizike od brojnih neuropsihijatrijskih zdravstvenih ishoda.
U samo četiri tjedna, dnevna doza od 500 mg vlakana dobivenih iz mrkve obogatila je korisne Bifidobacteriae, učvrstila stolicu i poboljšala imunološki odgovor, nudeći novi pristup u poboljšanju zdravlja crijeva i općeg zdravlja.
Početak uzimanja dodataka nikotinamida (vitamin B3) rano nakon prvog raka kože mogao bi značajno smanjiti rizik od raka kože u budućnosti, ukazuju rezultati studije provedene na više od 33.00 pacijenata.
Rezultati novog istraživanja pokazuju da bi verapamil s produljenim oslobađanjem (SR) (360 mg dnevno) mogao imati potencijalni učinak na funkciju beta-stanica gušterače kod odraslih s novodijagnosticiranim dijabetesom tipa 1.
Istraživanje provedeno u Švedskoj pokazalo je da niska doza poznatog lijeka, acetilsalicilatne kiseline, prepolovljuje rizik od recidiva nakon operacije kod pacijenata s rakom debelog crijeva i s određenom vrstom genetske promjene u tumoru.
Prema rezultatima nove studije, izgleda da se osobe s psorijazom suočavaju sa značajno povećanim rizikom od razvoja senilne makularne degeneracije (AMD), vodećeg uzroka gubitka vida.
Novo istraživanje otkrilo je da se hsCRP - upalni marker koji može signalizirati povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti - smanjio kod sudionika koji su uzimali dodatak ekstrakta kakaa, što sugerira da njegov protuupalni potencijal može pomoći u objašnjavanju njegovih učinaka na zaštitu srca.
Suvremeni način života i promjene u prehrani značajno su povećali konzumaciju hrane s visokim udjelom masti, što je doprinijelo naglom porastu prevalencije pretilosti, dijabetesa i metaboličkih poremećaja. Nadalje, prehrana s visokim udjelom masti (HFD) povezana je s kognitivnim oštećenjima i neurodegeneracijom te je dokazano da pogoršava patologiju Alzheimerove bolesti.
