Home / Vijesti / Hrvatska po preživljenju od raka ispod europskog prosjeka

Hrvatska po preživljenju od raka ispod europskog prosjeka

Hrvatska po preživljenju od raka ispod europskog prosjeka

Hrvatska je u zadnjih petnaest godina postigla napredak u preživljenju od svih oblika raka, no još uvijek je ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u sklopu velikog svjetskog istraživanja o preživljenju oboljelih od raka, koje je obuhvatilo 71 zemlju.

Od tridesetak europskih zemalja za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za rak pluća (10 posto), rak prostate (81 posto), rak želuca (20 posto), rak debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloičnu leukemiju u odraslih (32 posto).

Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj, poput raka dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto) također smo u donjoj polovici europskih zemalja rangiranih po petogodišnjem preživljenju, pokazuje istraživanje Registra za rak koje je uključilo podatke za više od 220.000 bolesnika u Hrvatskoj.

S druge strane, pozitivno je što je petogodišnje preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi - limfome (95 posto), tumore mozga (73 posto) i akutnu limfoblastičnu leukemiju (85 posto), usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama.

Povodom objave rezultata istraživanja voditelj Registra za rak i suradnik na istraživanju dr. sc. Mario Šekerija ističe da je Hrvatska postigla napredak u petogodišnjem preživljenju u zadnjih 15 godina praktički u svim sijelima raka, no zabrinjava činjenica da smo još uvijek za većinu sijela u donjoj polovici europskih zemalja prema postignutom preživljenju.

"Po preživljenju od raka debelog crijeva smo na samom začelju, a po preživljenju od raka dojke u donjoj trećini europskih zemalja. To su sijela za koje postoje organizirani programi ranog otkrivanja na koje, nažalost, ne postoji zadovoljavajući odaziv, naročito za debelo crijevo", upozorava Šekerija.

U Hrvatskoj su uključeni podaci za više od 220.000 bolesnika te su uspoređeni s podacima za druge svjetske zemlje u sklopu velikog istraživanja, objavljenog u časopisu The Lancet. Njime su analizirani medicinski podaci iz 322 registra za rak iz 71 zemlje da bi se usporedilo petogodišnje preživljenje od trenutka dijagnoze u više od 37,5 milijuna bolesnika u odrasloj i dječjoj dobi za 18 vrsta raka.

Iznimna je vrijednost takvih istraživanja koja daju značajan uvid u sveukupno funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava, budući da govore o mjeri prosječnog preživljenja svih bolesnika s nekim tipom raka - onih koji se liječe u većim i manjim centrima, mlađih i starijih, bogatih i siromašnih te onih kojima je rak otkriven u ranoj i u kasnijoj fazi bolesti.

Šekerija ističe da je Nacionalni plan za borbu protiv zloćudnih bolesti u poodmakloj fazi, a ovo istraživanje može dati dodatni impuls i informacije potrebne za usmjereno djelovanje jer rezultati pokazuju da postoji značajan prostor za napredak u kontroli zloćudnih bolesti u Hrvatskoj.

Iz epidemiološke perspektive, naglašava, moramo imati kvalitetnije, sveobuhvatnije, standardizirane i dostupne podatke iz epidemioloških i kliničkih baza podataka, kao i preventivnih programa ranog otkrivanja raka kako bismo jasnije mogli ocijeniti u kojim dijelovima zdravstvenog sustava ili regijama postoje problemi na koje možemo utjecati zdravstvenim politikama.

Izvor:
HZJZ, Hina, The Lancet

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje