Dječja psihologija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 370 | Broj poruka: 1177

anonymous

Hana Hrpka, prof.

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
Zagreb, Đorđićeva 26


Autizam


Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

Branka1982

10.01.2019. 11:10

Postovanje. Imam jedno pitanje, ako mi mozete pomoci. Zanima me samo moze li se autizam pojaviti sa skoro 4 godine? Sinu ce u februaru pune 4 godine, do sad je sve bilo savrseno, ni jedan problem u razvoju, jako pricljivo i veselo dijete ali prije 7 dana je poceo cudno da se ponasa, gnjeci prstice na rukama, zagleda se u jednu tacku i osmjehuje se i ne reaguje odmah kada ga zovem. Zadnje dvije noci se probudi oko 4 sata ujutru i ne moze da zaspi bar dva sata.
Hvala unaprijed na odgovoru.

Hana Hrpka, prof.

14.01.2019. 17:30

Draga mama,
za početak bih Vam se htjela zahvaliti na javljanju i pohvaliti Vašu brižnost. Iz onoga što ste napisali, čini mi se da Vas brinu novonastale promjene u ponašanju Vašeg sina. Kao što ste naveli, on je dječak od skoro četiri godine kojeg opisujete kao pričljivo i veselo dijete, čiji je razvoj dosad tekao bez ikakvih teškoća. Ako sam dobro razumjela, ono što Vas trenutno muči su ponašanja koja su se javila u posljednjih tjedan dana, a koja po Vama odskaču od tipičnog ponašanja Vašeg sina te uključuju gnječenje prstića na rukama, intenzivno gledanje u jednu točku, ne odazivanje na poziv imenom i buđenje tijekom noći te nesanica. Ono što Vas brine je što se pitate bi li takva ponašanja mogla ukazivati na autizam.
Autizam je vrlo složen poremećaj širokog spektra, čiji uzrok nije u potpunosti poznat. Neki znakovi autizma mogu biti vidljivi još u ranoj životnoj dobi, ali je ponekad potrebno čekati prije nego što se može postaviti dijagnoza. Dječji razvoj je skokovit i dob u kojoj se Vaš sin nalazi je dob u kojoj se puno toga događa na planu biološkog razvoja djeteta te je moguće da su promjene koje primjećujete trenutne privremene te ne moraju nužno ukazivati na razvojne teškoće. Pitam se jeste li nekad dosad primjećivali slične promjene kod njega, kao i je li se nedavno dogodila neka objektivna promjena u njegovom životu. Primjerice, je li krenuo u vrtić nakon pauze ili nešto slično. Promjene mogu izazvati raznolike reakcije kod djece i važno je onda provjeriti o čemu se radi. Prepoznajem Vašu zabrinutost i zbog toga bih Vas htjela potaknuti da se obratite pedijatru ili dječjem psihologu. Oni će Vam o tome znati više reći te Vas, ako se to pokaže potrebnim, uputiti na daljnje pretrage. Ako bude razloga za zabrinutost, vjerujem da će Vas usmjeriti dalje, a isto tako ako i ne bude, mislim da ćete moći biti mirniji. Ako biste htjeli još razgovarati o ovoj temi ili imate pitanja u vezi toga kako se ponašati sa sinom u ovakvoj situaciji, možete mi se ponovno obratiti ili se javiti na besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broj 0800 0800 radnim danima od 9 do 20 sati, kao i putem e-maila savjet@hrabritelefon.hr.
Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.

mamely

07.12.2019. 20:30

Postovani, obracam Vam se i molim za misljenje i savjet u vezi nedoumice i sumnje da moje dijete ima neki zdravstveni problem. Zivimo u Mostaru.
Imam djevojcicu od 4 godine, pri rodjenju je sve bilo u redu, normalno se razvijala i na redovnim pregledima kod pedijatra je sve bilo u redu,redovno je i vakcinisana.
Naime u periodu od 2,5 godine primjetila sam da sporije razvija govor al nisam panicila jer fond rijeci je bio prilicno dobar,sa slabijim povezivanjem rijeci u recenice npr. govorila bi vode umjesto daj vode i sl.U narednom periodu posjetili smo logopeda koji je konstatovao slabije kasnjenje razvoja govora i dao upute koje smo praktikovali.
Doslo je do odredjenog napretka ali taj govor po meni ni danas nije na odgovarajucem nivou za njenu dob. Navest cu odredjene situacije koje meni daju signale da nesto nije ok, primjerice cesto kada je nesto pitam imam osjecaj da me ne razumije jer nedaje odgovor i nema dovoljne interakcije u govoru, cesto ponavlja odredjene recenice kao da su joj snimljenje u glavi bez neke konkretne situacije koja bi pobudila potrebu za takvim tipom recenica, boji se zivotinaj npr na ulici kada vidi psa ili macku uvijek kaze nece maca i stiska se uz osobu koja je u njenoj blizini, nema dovoljno razvijenu svijet o opasnosti automobila na ulici, kada se igra vrlo cesto su to igre koje se ponavljaju slaganje puzli sa slovima, slaganje lutkica i pokrivanje krpicama po velicini, slaganje stipaljki u liniju koja mora biti savrseno ravna ili nekih drugih predmeta. Jos uvijek malu i veliku nuzdu obavlja u pelene pristaje sjediti na tuti ali nuzdu ne zavrsi u njoj mada je vrsim veliki pritisak na nju.Puno je vezana za mene i drugo roditelja i djevojku koja ju je cuvala odredjeni period.Cesto kada izrazi zelju da vidi neku osobu ili joj se ne udovolji na neke zelje dolazi do cestih izljeva ljutnje. Fizicki razvoj djeteta je sasvim uredu i ne pokazuje bilo kakvu sumnju na bilo sto.Ja Vam se izvinjavam zbog opsirnosti izlaganja problema ali sam zeljela da Vam dam sto vise informacija kako bi ste imali sto jasniju sliku djeteta i dali sto bolje i preciznije misljenje. Unaprijed se zahvaljujem.Lijep pozdrav.

Hana Hrpka, prof.

11.12.2019. 18:10

Poštovana mama,
prvo Vam želim zahvaliti što ste mi se odlučili obratiti za pomoć. Biti roditelj jedan je od najljepših, ali i najzahtjevnijih zadataka s kojima se susrećemo u životu te nam je svima ponekad potrebna pomoć. Vaše javljanje mi pokazuje koliko se brinete za svoje dijete i koliko
vam je važna njegova sreća.
Ako sam Vas dobro shvatila, majka ste četverogodišnje djevojčice koja ima blaže kašnjenje razvoja govora te zbog toga ide logopedu. Navodite da vidite određeno poboljšanje, ali Vam se čini da njen govor još uvijek nije na odgovarajućoj razini. Također, navodite kako se vaša kći boji životinja koje susrećete na ulici, nema dovoljno razvijenu svijest o opasnosti automobila, često se igra igara koje se ponavljaju te primjećujete izljeve ljutnje u situacijama kada joj nešto ne dopustite. Čini mi se da ste zabrinuti razvija li se vaša kći uredno i očekivano u skladu s dobi.
Prvo Vas želim pohvaliti jer ste toliko posvećeni svojoj kćeri i njezinoj dobrobiti. Imam dojam da ste vrlo angažirana majka koja ima aktivnu ulogu u odgoju svog djeteta. Čini mi se da su problemi koje ste naveli tipični izazovi s kojima se susreću djeca te dobi, koje ste Vi kao brižan roditelj odlično prepoznali. Smatram da je pohvalno i odgovorno od vas što ste primijetili teškoće razvoja govora kod Vaše kćeri te potražili stručnu pomoć. To mi govori da Vam je dobrobit vašeg djeteta prioritet. Pitam se jeste li probali razgovarati s logopedom kod kojeg odlazi Vaša kći te s njim podijeliti svoje brige oko napretka njenog govora. Logoped kao stručnjak koji je upoznat s Vašom konkretnom situacijom mogao bi Vam pružiti neke odgovore na pitanja koja su Vam bitna. Također, možete ga pitati za aktivnosti i načine na koje biste mogli zajedno sa svojim djetetom vježbati u razgovoru i na taj način proširivati vokabular kod kuće.
Rekli ste i da Vas brine što igra Vaše kćeri često ponavljajuće aktivnosti poput slaganja puzli sa slovima, slaganje lutkica po veličini, slaganje štipaljki u liniju i slično. Postoje različiti tipovi igra u vrtićkoj dobi kao što su igra manipulacije predmetima, konstruktivna igra, igra zamišljenih uloga i tako dalje. Kao i odrasli, djeca su individualna i pokazuju interes za različite aktivnosti te nije neobično da se ti interesi brzo mijenjaju. Neka djeca više vole igrati se s drugom djecom, a neka sama, što ovisi i o fazi socijalnog razvoja. Tek ako njihova igra uključuje stalne repetitivne pokrete, besciljno lutanje ili neke oblike agresivnog ponašanja i ako odbijaju bilo kakve druge oblike igre, možda postoji razlog za brigu i potrebno je provjeriti o čemu se radi.
Djeca u vrtićkoj dobi moraju ulagati napor u svoje samodefiniranje, to jest, izradu granica između sebe i drugih. Nemaju razvijenu mogućnost razlikovanja simboličkih stajališta drugih od svojega. Radi se o tome da se dijete ne može uživjeti u tuđu poziciju. Primjerice, ako roditelj sjedi sa suprotne strane stola i pita dijete što mu je najbliže na stolu, dijete će točno odgovoriti, primjerice čaša. Međutim, ako ga pita što je roditelju najbliže, vjerojatno će također reći čaša jer gleda iz svoje perspektive. S obzirom na to, potpuno je prirodno da Vaša kći nema još sasvim razvijenu svijest o opasnosti koju predstavljaju automobili. Što se tiče straha od životinja na ulici, pitam se je li imala nekad neko neugodno iskustvo u vezi toga. .
Nadalje, kako djeca rastu, povećava se broj situacija u kojima roditelji trebaju onemogućiti neke zahtjeve i želje djece kako bi ih zaštitili i brinuli za njihovu dobrobit. U takvim je situacijama uobičajeno i očekivano da djeca doživljavaju ljutnju s obzirom na to da su naišli na prepreku koja ih ometa da dobiju ono što žele. Uobičajeno je da djeca svoje potrebe i osjećaje izražavaju kroz ponašanje pa tako i ljutnja ponekad zna prijeći u agresivna ponašanja. Pitam se kako Vi reagirate u situacijama izljeva ljutnje i kako oni točno izgledaju. Kako bi se Vaša kći lakše naučila samoregulaciji emocija, bitno je da i Vi ostanete mirni i prisutni. Kada prepoznate da dolazi do svađe i njezine pretjerane ljutite reakcije, možete zajedno imenovati osjećaje koji se jave u tom trenutku, udahnuti nekoliko puta i uzeti kratku stanku. Na primjer, kada kažete kćeri da ne može dobiti sladoled prije ručka, a ona, primjerice, na to počne vikati i bacati stvari, možete joj reći da razumijete da se ona sad osjeća ljutito, ali da takvo ponašanje nije u redu i da kada je ljuta može napraviti nešto drugo i potom joj predložite što bi to bilo. Zatim joj možete predložiti da o tome razgovarate nakon nekoliko minuta kada se malo smiri. Važno je omogućiti joj stanku u kojoj se može smiriti, a zatim porazgovarati. Ono što pomaže u situacijama ljutnje i bijesa jest preusmjeravanje pažnje pa joj možete ponuditi neke ideje što raditi umjesto vikanja, vrištanja i bacanja. To može biti neka strategija poput toga da udahne na nos i broji do pet, a zatim izdahne na usta brojeći do pet.
Općenito, u vezi svih teškoća koje Vas brinu, možete se javiti pedijatru ili dječjem psihologu i izraziti mu svoju zabrinutost. Mislim da je bolje da provjerite o čemu se radi i da budete mirni u vezi toga, a to možete napraviti i odmah, ali i nakon što još neko vrijeme budete promatrali ima li nekih promjena. Stručnjak će procijeniti ima li razloga za brigu i svakako će Vam moći dati smjernice vezane uz to što napraviti dalje.
Voljela bih Vas još jednom pohvaliti na trudu koji ulažete kako bi brinuli o dobrobiti svojeg djeteta. Vjerujem da će se uz takvu podršku lakše suočiti s izazovima s kojima se tijekom odrastanja susretne. Isto tako, važno mi je reći da u brizi za dijete, ne zaboravite brinuti i o sebi i svojim potrebama. Vjerujem da Vas svakodnevne obveze i zadaci mogu okupirati i opteretiti, ali je bitno da se potrudite izdvojiti vrijeme za sebe kako biste odmorili, uživali u druženju i aktivnostima koje Vas vesele.
Naposljetku, ako su Vam potrebne dodatna podrška ili ohrabrenje, možete se javiti ponovno ovim putem ili putem besplatne i anonimne savjetodavne linije Hrabrog telefona za mame i tate koja je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati na broju 0800 0800. Uz to, možete mi pisati ponovno ovim putem ili na e-mail savjet@hrabritelefon.hr.
Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.