Dijete ne želi mami / Dječja psihologija / Specijalizacije - medicina / Forum - Cybermed.hr

Registracija Prijava

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 426 | Broj poruka: 1379

anonymous

Hana Hrpka, prof. psih.

Hrabri telefon
Zagreb, Draškovićeva 72

Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor	Poruka
LanaA30	15.05.2020. 21:20 Naime, dijete od godinu dana. Ja sam pocela raditi zadnjih tjedan tjedna i ostaje sa bakom. Jako je voli, ne place kad ostane sa njom, i to je super. Ali, kad ja dodem doma, on se uopce ne veseli, i uz to, place kad ga zelim uzeti od nje, ne zeli k meni. Malo bude bolje kad ode tek, onda mi dode. Meni je to uzasno tesko, ne shvaćam zasto, izgleda kao da je voli vise od mene i muza. Inace, prema njoj je takav od prije mj dana jos, ne samo od kad sam pocela sa poslom. Ne razumijemo je li to normalno ili. Nama je to jako cudno, ne znamo kako se ponasati.
Hana Hrpka, prof. psih.	20.05.2020. 15:55 Draga mama, hvala Vam jer ste nam se obratili za pomoć. Vjerujem da nije bilo lako napraviti taj korak. Nadam se da ćete u ovom odgovoru pronaći korisne informacije za sebe i Vaše dijete. Ako sam Vas dobro razumjela, nešto prije nego ste se vratili na posao, Vaše dijete od godinu dana je ostalo na čuvanju kod bake i od tada imate osjećaj da dijete voli više baku nego Vas. Taj osjećaj ste dobili zbog djetetovih reakcija u obliku plača koje se javljaju kada mu se pokušate približiti. Zbog toga osjećate zabrinutost te se pitate da li se radi o nečemu uobičajenom ili se trebate zabrinuti te kako postupiti. Uobičajeno je da Vam je teško zbog djetetove odbijajuće reakcije. Djeca prolaze kroz određene razvojne periode od kojih svako ima ponešto različite značajke te se može dogoditi da Vas određeno ponašanje Vašeg djeteta iznenadi ili pak bude teško i zahtjevno za prebroditi samostalno. Prirodno je da majke imaju neugodne osjećaje kad dobiju dojam kako se dijete odvaja od njih. Nekada se odvajanje dogodi ranije, a nekada kasnije, no to je proces koji svaki roditelj sa svojim djetetom prolazi. Voljela bih Vas ukratko upoznati s pojmom separacijske anksioznosti. Riječ je o strahu napuštanja sigurnosti emocionalno bliskih osoba ili doma djeteta. Separacijska anksioznost je uobičajena i očekivana za djecu u dobi od šest mjeseci do treće godine djeteta. U tom razdoblju se djeca često osjećaju nesigurno, izražavaju strah od stranaca i želju da se ne odvajaju od roditelja. Gotovo sva djeca imaju periode u kojima im se javlja separacijska anksioznost, a najčešće svoj vrhunac dostiže u dobi od 18 mjeseci kada djeca kreću u prva veća odvajanja od roditelja (polazak u vrtić, roditelj se vraća na posao i slično). Vi ste naveli da ste nedavno krenuli raditi te da ste dijete ostavili na čuvanje baki što su velike promjene za dijete te dobi. Naime, djeca u dobi u kojoj je Vaš sin nemaju osjećaj za vrijeme poput odraslih i ne mogu si predočiti koliko vremena oni provedu u vrtiću ili kod bake, odnosno koliko roditelja nema od odlaska do povratka. Također, ne mogu znati hoće li se roditelji uistinu vratiti. Kako bi izrazili svoju uznemirenost i strah, često plaču, vrište, odbijaju kontakt s drugima ili sa roditeljem koji je odjednom povremeno odsutan. Vaše dijete je sigurnost pronašlo u baki i to ne znači da Vas manje voli. Velika se promjena dogodila u vašem odnosu, dijete je to primijetilo te ste trenutno oboje u procesu prilagodbe na novu situaciju. Uobičajeno je da djeca, kada prvi put dožive veće odvajanje od roditelja, pokazuju odbacivanje roditelja ili se čak ponašaju kao da da ga ne prepoznaju. Kao da ne dozvoljava da ga roditelj ponovo povrijedi svojim odlaskom, ostavljajući ga ponovo u tuzi. Plač je jedan od najčešćih, ponekad i jedini način da dijete komunicira s okolinom u cilju upozorenja i zadovoljenja svojih elementarnih potreba. Roditeljima je teško gledati djetetov plač, no zdravije je da plač i uznemirenost izbiju na površinu, nego da ih dijete suzdržava u sebi. Prilikom svakog susreta s Vama nakon odvajanja, pomoći će Vaše razumijevanje njegovih osjećaja. Važno je da ga razumijete i prihvatite njegove osjećaje povrijeđenosti, ljutnje i tuge koji izbijaju na površinu, dok dijete traži načine ponovnog uspostavljanja povjerljivog, surađujućeg odnosa punog ljubavi. Predlažem da budete strpljivi te emocionalno i fizički dostupni dok se djetetove reakcije ne primire te da pokažete bliskost i toplinu kada se dijete ponovno osjeti ugodno u Vašoj blizini. Provodite što je više moguće vremena zajedno s djetetom. Imajte na umu kako je odvajanje prirodni proces koji treba voditi pažljivo, s poštovanjem, prihvaćanjem i strpljenjem. Također, možete razviti svoj ritual pozdravljanja (primjerice da pjevate zajedničku pjesmu ili imate svoj pozdrav) kako bi dijete lakše povezalo da, kao što se vaš ritual pozdravljanja ponavlja, da se tako ponavljaju i vaši odlasci i dolasci. S razvojem djetetova govora i razumijevanja jezika, možete sukladno njegovoj dobi i sposobnostima najavljivati i objašnjavati Vaš odlazak i povratak, odnosno privremenu odvojenost koju će provesti s bakom. Ponavljajte mu da ćete se vratiti kada sat bude pokazivao određeno vrijeme i budite dosljedni u održavanju tog dogovora. Možete se dogovoriti kako ćete provesti vrijeme po Vašem povratku s posla te ga na to podjetiti kada se vidite. Prirodno je da su razdoblja odvajanja od djeteta stresna i izazovna za roditelje, stoga Vas želim pohvaliti na traženju podrške i pomoći koju zaslužujete. Ako Vam je potrebna dodatna podrška i informacije vezane za prilagodbu ili želite podijeliti nešto drugo što Vas brine vezano uz dobrobiti Vašeg djeteta, Hrabri telefon za mame i tate trenutno je dostupan od 9 do 15 sati, a od 1.6. od 9 do 20 sati svakog radnog dana na broju 0800 0800. Linija je besplatna i anonimna, a možete nam se opet obratiti ovim putem ili putem e-maila savjet@hrabritelefon.hr. Želim Vam puno sreće u daljnjim koracima! Hana Hrpka, prof.

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)

Dijabetes majke povezan s blagim povećanjem rizika od ADHD-a kod djece 10.04.2024.
Poremećaj crijevne flore u djetinjstvu povezan s autizmom i ADHD-om 06.04.2024.
Tjelesni dismorfni poremećaj pogađa mnoge tinejdžere, posebno djevojke 22.03.2024.
Jedno od desetero djece školske dobi u SAD-u ima ADHD 20.03.2024.
Odrasli s ADHD-om izloženi većem riziku od demencije 18.10.2023.