|
Minamina1234
|
07.04.2024. 11:30
Poštovana. Imam kćerku od 19 mjesci, jos uvijek ne prica nista konkretno, ali ona sasvim sve razumije, kada zeli nesto ona pokazuje rukicom da zeli to i to. Ja je cesto isputujem gdje se sta nalazi a ona meni tacno sve pokazuje gdje je sta. Njen fond rijeci se sastoji od mama, tata, za auto kaze brmm, kada vidi psa kaze "av, av" za macu "mjauu" kada joj damo ono sto ona zeli ona plješce i kaze "bao" kao bravo. Kad glasno pricamo stavi prst na usta i kaze nam "ššš" kao da se utisamo.lma medu koju je nazvala "Mimi". Jako je bistra ali ipak jos ne prica nista konkretno sem ovog sto sam navela. Ja kao majka sam zabrinuta, u motorickom razvoju nije kasnila ni u cemu, samo me taj govor zabrinjava. Znam da su sva djeca drugacija i da se razlikuju. Meni je opet jako bitno sto ona nas sve razumije, uglavnom to je taj fond rijeci za 19 mjeseci. Zelim cuti vase misljenje i hvala vam unaprijed na odgovoru. S poštovanjem.
|
|
Hana Hrpka, prof. psih.
|
11.04.2024. 23:45
Draga mama,
prije svega, želim Vam zahvaliti što ste se javili i time mi iskazali svoje povjerenje. Na temelju Vašeg upita dobila sam dojam da želite saznati je li govor Vaše djevojčice u skladu s njezinom razvojnom dobi što mi pokazuje da ste brižna i odgovorna majka koja se brine za dobrobit svog djeteta, zbog čega Vas želim pohvaliti.
Ako sam dobro razumjela, imate kćer staru 19 mjeseci koja razumije što joj govorite, pokazuje stvari koje imenujete i urednog je motoričkog razvoja, no brine Vas njezin vokabular. Pritom navodite da koristi neke prepoznatljive riječi poput "mama" i "tata" te oponaša zvukove životinja. Imam dojam da Vas brine fond riječi koje Vaša kći koristi, stoga je pohvalno je što aktivno tražite informacije o razvoju govora.
Govor je sredstvo kojim se povezujemo s drugima, gradimo odnose i istražujemo svijet oko sebe te mi je drago što pridajete pažnju njegovom razvoju i aktivno tražite odgovor na brige koje Vam se javljaju. Djeca dobi od godinu i pol imaju određeni broj prepoznatljivih riječi (uglavnom imenica) pri čemu se najčešće radi o 20-ak riječi. Osim toga, ponavljaju jednostavne kombinacije riječi poput "mama pa-pa", slijede jednostavne upute poput "Donesi bebu.", znaju prepoznati nekoliko dijelova tijela te pokazati određen broj predmeta na slici. Nadalje, djeca u dobi od dvije godine najčešće imaju oko 50 prepoznatljivih riječi, slažu jednostavne rečenice poput "tata papa", odgovaraju na pitanja s da i ne, koriste negacije "nema i ne", imenuju životinje i oponašaju njihove zvukove, znaju pokazati oko pet dijelova tijela te počinju koristiti glagole i pridjeve.
Kada roditelji imaju dojam da kod njihove djece postoji bilo kakav raskorak od očekivanog razvoja, mogu im se javiti razni neugodni osjećaji poput straha, tjeskobe, ljutnje i slično. Pri suočavanju s takvim osjećajima roditelji ponekad imaju potrebu za što bržim odgovorima, rezultatima i rješenjima, što nije uvijek moguće kada se radi o dječjem razvoju. Kao što ste i sami naveli, svako dijete je jedinstveno i prati svoj razvojni tempo koji je važno poštovati. Uobičajeni broj usvojenih riječi u određenoj dobi koji sam prethodno navela predstavlja prosjek i očekivano je će neka djeca određeni razvojni zadatak (u ovom slučaju broj riječi u vokabularu) usvojiti prije ili kasnije, a ne točno onda kad se to u prosjeku događa. To ne znači nužno da djetetov razvoj govora zaostaje niti da dijete ima neke teškoće. Htjela bih Vas ohrabriti da budete strpljivi jer mi se mnogi roditelji javljaju s brigama poput Vaših i one su često prolaznog karaktera.
Kada je govor u pitanju, djeca ga usvajaju aktivno i dugo upravo u razdoblju u kojem se nalazi Vaša djevojčica. Pritom je važno imati na umu da se razumijevanje razvija brže od same produkcije govora. Govorni razvoj Vaše djevojčice započeo je kako je očekivano, odnosno, izgovaranjem imena ljudi koji su joj važni. Nove riječi obično nadolaze sporo, ne više od jedne ili dvije riječi mjesečno, ali dijete počinje sve više razumjeti, što je preduvjet za usvajanje novih riječi.
Postoje brojni načini na koje roditelji i druge djetetu bliske osobe mogu potaknuti razvoj govora djeteta. Vjerujem da mnoge od ovih stvari već činite, no nije ih naodmet napisati. Djetetu koje uči govoriti poželjno je neprestano pričati i kad pokaže na nešto ili usmjeri pažnju na neki predmet korisno je imenovati taj predmet. Nadalje, kada Vaša djevojčica prepričava događaj iz vrtića ili pjeva pjesmicu dobro je pokazati joj da uživate u tome što priča te je nagraditi zagrljajem ili pohvalom kako je to ispričala ili otpjevala, potaknuti je pitanjima da proširi priču i nadopuniti je. Osim toga, roditelji mogu proširiti neke djetetove izjave. Primjerice, kada dijete kaže: “Mama, auto!”, možete reći: “Da, ovaj auto je crvene boje. Vozi se po cesti. Sviđa li ti se auto koji si vidjela?” Najvažnije je da vrijeme provedeno u ovim aktivnostima bude ispunjeno zabavom, bezbrižnošću i toplinom te da i roditelj i dijete uživaju u tome. Također, važno je imati na umu da svako dijete ima svoj tempo razvoja, no bitno je da pritom ima stimulirajuću okolinu, a iz ovoga što ste mi napisali čini mi se da trudite da Vaše dijete to i ima.
Na temelju Vašeg upita dobila sam dojam da ste brižna majka koja je angažirana u odgoju svoga djeteta i još bih Vas jednom voljela pohvaliti zbog toga. Lijepo je pročitati da roditelj promatra svoje dijete te se odaziva na njegove potrebe stvarajući mu sigurno okruženje za zdrav razvoj. Potičem Vas da pratite razvoj govora kod svoje djevojčice kao što i činite. Budete li još uvijek zabrinuti zbog opširnosti vokabulara Vaše djevojčice, potičem Vas da se obratite stručnjaku koji je u osobnom kontaktu s djevojčicom poput psihologa i/ili logopeda u vrtiću. Oni mogu provjeriti govori li djevojčica u okvirima onoga što očekujemo za njenu dob, koji bi mogli biti uzroci eventualnih poteškoća i Vama stvoriti cjelovitiju sliku. Pitam se kako Vam to zvuči.
Voljela bih čuti kako će se dalje odvijati razvoj Vaše kćeri i kako Vam se čini ovo što sam Vam napisala. Uvijek mi se možete ponovno obratiti ovim putem. Za sva dodatna roditeljska pitanja, brige i nedoumice možete nazvati i savjetodavnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broju 0800 0800 koja je besplatna i anonimna, a otvorena je svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Želim Vam puno sreće i strpljenja u svim budućim roditeljskim izazovima!
Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.
|
