Epilepsija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 131 | Broj poruka: 335

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.


epileptički napad


Autor Poruka

sanja

18.03.2006. 21:58

Moja sestra koja sada ima 30 god., u pubertetu(kada je imala 16 god.) je imala prvi napad i posle toga mozda jos 5 puta se napad ponovio, a izgledao je tako sto prvo usledi strasan KRIK (moglo bi se reci zivotinjski), potom grcenje saka na rukama,grcenje vilice i na kraju padne u nesvest koja nije pracena tresenjem na zemlji.Nesvest traje nekoliko minuta, i kada dodje svesti ima kratkotrajne amnezije i bude pospana.Pri tom, nikada nije imala penu na ustima i nikada se nije umokrila.Svaki put joj se napad dogadjao kada prethodnu noc nije uopste spavala ili je konzumirala vecu kolicinu alkohola.Zadnji napad je bio pre 5 godina. Obzirom da je EEG bio u redu(radjen je i pod deprimacijom sna) , neurolog je rekao da nema potrebe da se primenjuje terapija vec da te rizicne faktore strogo izbegava.Posto nigde ne mozemo da pronadjemo da se pri opisu simptoma , opisuje i ispustanje tog jezivog krika, molimo Vas da nam iznesete Vase strucno misljenje o kakvoj vrsti epilepsije je rec shodno simptomima koje sam Vam opisala.Takodje, hvala, sto ovaj sajt postoji.

mr. sc. dr. Davor Sporiš

28.03.2006. 20:59

Kao prvo oprostite na kašnjenju sa odgovorom.
Krik koji bolesnik ispušta može biti u sklopu generaliziranog epilepsijskog napada tipa grand mal. Napad je također često pračen postiktalnim smetenim stanjem, a s obzirom da je obavezan i gubitak svijesti bolesnik je amnestičan za zbivanje. Takve atake mogu biti idiopatske ili simptomatske a često znaju biti i praćene predosjećajem. Za dijagnozu epilepsije potrebna su najmanje dva napada. Navodite da je EEG uredan, ali nadam se da je bolesnica učinila i MR mozga. Faktori provokacije kod takvih ataka svakako mogu biti deprivacija spavanja, neredovita ishrana uz konzumaciju veće količine alkohola, ponekad fotostimulacija. Svakako izbjegavanje rizičnih faktora doprinosi boljoj kontroli bolesti, ali savjetovao bi redovite kontrole neurologa (epileptologa), kontrole EEG-a kao i neuroradiološku obradu. Manje doze antiepileptičke terapije vjerojatno bi još bolje prevenirale eventualne buduće atake. Koja bi to bila za nju adekvatna terapija, odluka je njezinog liječnika.