Home / Forum / Specijalizacije - medicina / Dječja psihologija / habit reversal terapija

Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 361

Broj poruka: 1140

anonymous

Hana Hrpka, prof.

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
Zagreb, Đorđićeva 26

habit reversal terapija

Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

marlonmarlon

28.11.2016. 22:20

Postovana,
zanima me da li se u hrv. negdje provodi habit reversal terapija kao pomoc vezana za tikove? Na internetu ima puno o tome,ali nisam pronasla nista kod nas.Jeste li mozda upoznati s time i kamo bih se mogla obratiti?
Hvala
Lijepi pozdrav

Hana Hrpka, prof.

02.12.2016. 20:20

Poštovana gospođo,
zahvaljujem Vam na Vašem pitanju.
Iz Vašeg upita nisam shvatila radi li se o djetetu ili odrasloj osobi koja ima tikove. Ako se radi o odrasloj osobi ili o djetetu kojem tikovi traju dulje od mjesec dana ili ako značajno ometaju dječje funkcioniranje, svakako preporučujem da, ako već niste, potražite pomoć stručnjaka. Kao što pretpostavljam da ste se već raspitali, stručnjaci koji se bave tematikom tikova kod djece su dječji klinički psiholozi, dječji psihijatri te neurolozi, za koje možete dobiti uputnicu kod liječnika opće prakse. Što se navedene tehnike tiče, nisam upućena koriste li tu metodu neki od stručnjaka koji se bave tom tematikom, međutim vjerujem da ćete više informacija o suvremenim terapijama za tikove dobiti ako upitate stručnjaka kod kojeg ćete krenuti ili već jeste u terapiji.
Ako imate još nekih pitanja ili Vam je potrebna podrška ili pomoć, možete nazvati i liniju Hrabrog telefona za mame i tate na 0800 0800, svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Ako nam želite dati više informacije, možete nam pisati na e-mail adresu savjet@hrabritelefon.hr ili mi se možete ponovno obratiti ovim putem.

Želim Vam svu sreću u pronalasku odgovora na Vaše pitanje.
Lijep pozdrav,
Hana Hrpka, prof.


Ataner

12.03.2019. 17:35

Poštovanje! Molila bih pomoć u savjetu.Moje treće dijete od vrticke dobi počinje s ekspresijama lica, poput grcenja i stipanja obraza. Izvjesno vrijeme je bilo i klopotanja,(pucketanje) jezikom... EEG g. mozga_nalazi uredni. Ide na logopedsku terapiju. Treci krajnik je operirao ali i 2 put mu ugradjuju ventilacijske cjevcice u usi(zbog otvor. usta, misići lica umrtvljeni, slina se nakuplja i govor je neartikuliran...) U vrtiću su mi to nekako pokusali protumačiti da on ima oslabljen osjet u licu i zato ima potrebu stisnuti lice i sl. Sad je 1 razred i ucit. Kaze da ga to ometa u radu, da je danas imao sat i pol ucestalna grcenja lica... Zbog toga ne stize sve napisati pa mora nositi zadacu kuci. Stup. Sam u kontakt sa psiholog. šk. i zamolila ju da ga malo uzme i promatra i radi s njime, jer mi svako strucno misljenje o tome dobro dodje. Ona mu je dala plastificirati 2 uputstva:1)da 3puta duboko udahne i izdahne, da se smiri kada dodju trikovi a 2)da prije nego krene raditi prvo pogleda, razmisli, pa tek onda piše. Po njenom mišljenju, rekla je učit. da mu na papiriću da sto treba prepisali u bilj. jer se na ploci ne snalazi bas najbolje... Sto mi savjetujete? Kako mu pomoći?

Hana Hrpka, prof.

15.03.2019. 14:20

Draga mama,
za početak, htjela bih Vam se zahvaliti na javljanju i ukazivanju povjerenja. Vjerujem kako nije bilo lako iznijeti situaciju koja Vas muči te bih htjela pohvaliti Vašu brižnost.
Ako sam dobro shvatila, Vaše dijete je od vrtićke dobi počelo pokazivati određene ekspresije lica poput grčenja mišića te postupke poput štipanja obraza i pucketanja jezikom. Dječak je prošao i nekoliko medicinskih zahvata, poput ugrađivanja cjevčica i EEG-a, koji nije pokazao odstupanja. Česta grčenja lica, nalik tikovima, ometaju ga u izvršavanju zadataka. Kažete da ne uspijeva izvršiti zadatke za koje se očekuje da ih obavi tijekom nastave, poput zapisivanja informacija. Razgovarali ste i sa psihologinjom u školi koja mu je pružila određene smjernice za umirivanje kada se pojave tikovi.
Iz upita sam dobila dojam da ste brižna majka koja želi najbolje za svog sina i koja je spremna saslušati mišljenja stručnjaka, te Vas zbog toga pohvaljujem. Važno mi je da znate kako je uključivanje stručnjaka u razvoj Vašeg djeteta jedan od važnih koraka za njegovo napredovanje. Pritom je važno dobiti sveobuhvatnu procjenu, koja uključuje procjenu stručnjaka različitih zanimanja, kako bi se bolje mogla razumjeti priroda djetetovih poteškoća te kako bi mu se pomoglo na što kvalitetniji način. Procjena može rezultirati dijagnozom, a svakako nudi opis trenutnog razvoja nekog djeteta, što je temelj ispravna liječenja. Pitam se je li Vaš dječak kroz pretrage koje ste obavljali dobio neku dijagnozu teškoća. Ako nije, rad na postavljanju točne dijagnoze ili detaljnijeg opisa njegovog razvoja mi se čine kao važne smjernice za daljnje postupanje.
Zanima me u kakvim se situacijama pojavljuje grčenje mišića te kada se prvi put pojavilo i je li bilo nečim izazvano. Pitam se biste li rekli da se javlja neovisno o situaciji i/ili je potaknuto nekim pojavama, poput stresa. Bilo bi dobro da ponovno razgovarate sa školskom psihologinjom i saznate što ona misli o prirodi djetetovih teškoća. Tehnike koje je psihologinja predložila mogu biti efikasne u smanjivanju trenutne anksioznosti izazvane stresom pa mu to može pomoći ako se radi o takvim teškoćama. Isto tako, ako ona procjenjuje da bi to bilo korisno, i Vi možete vježbati tehnike opuštanja i rješavanja teškoća doma s djetetom, kako bi mu ih bilo lakše primijeniti u školskom okruženju. Ako niste sigurni kako ih vježbati s djetetom, možete zamoliti psihologinju da Vam objasni postupak.
Također, polazak u školu djeci obično predstavlja veliku promjenu, i neka djeca imaju duži period privikavanja na novu okolinu i nove ljude. Zanima me jeste li od polaska u školu primijetili neke promjene na djetetu. Isto tako, zanima me i kako izgleda njegov odlazak u školu, odnosno odlazi li nerado u školu. Pitam se i ima li prijatelje s kojima provodi vrijeme u školi te ometaju li ga teškoće u uspostavljanju odnosa s drugima. Važno je pratiti djetetov razvoj, biti uključen u školski život i primjećivati promjene na djetetu ako se počnu događati. U suradnji sa psihologinjom i dječakovom učiteljicom možete mu pomoći u lakšem nošenju s izazovima nastave i novog okruženja.
Spomenuli ste i da je dječak uključen u logopedsku terapiju pa se pitam koliko dugo ju pohađa. Ponekad određeni napredak zahtjeva dulje vrijeme uključenosti i rezultati nisu vidljivi odmah na početku. Bilo bi važno i da ponovno razgovarate s logopedom o tome što misli kakve su točno teškoće prisutne kod dječaka. Moguće je da njegove dosadašnje teškoće sada kada je u školi otvaraju potrebu za novim oblicima prilagodbe i svakako mislim da je dobro da ste dosad uključili različite stručnjake u praćenje i brigu o njemu. Za dobivanje jasnije slike dječakovih teškoća, možete se obratiti i Centru za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Centar osigurava stručnu podršku i dijagnostiku za korisnike s različitim razvojnim teškoćama, uključujući i djecu s neurorizičnim čimbenicima. Uz to, kod liječnika opće prakse možete dobiti uputnicu za odlazak stručnjacima kao što su klinički psiholozi, psihijatri, neurolozi i logopedi, ako procijenite da su Vam potrebne jasnije smjernice.
To što ponekad ne dolazimo lako do cilja nam govori koliko je važan cilj za kojeg se borimo, te bih Vas htjela pohvaliti i ohrabriti da i dalje budete ustrajni u postizanju najboljega za svoje dijete. Ako biste me željeli detaljnije informirati o situaciji i imate dodatnih pitanja, uvijek mi se možete ponovo javiti ovim putem ili se možete javiti na liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broj 0800 0800 svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Isto tako, možete se javiti i putem e-maila savjet@hrabritelefon.hr.
Srdačan pozdrav,
Hana Hrpka, prof.