Aneurizme moždanih arterija su stečene deformacije stijenki krvnih žila koje najčešće nastaju na račvištima arterija na bazi mozga. Smatra se da nastaju zbog hemodinamskog opterećenja protoka krvi na račvišima arterija, no Zašto se aneurizme javljaju u nekih osoba a u drugih ne nije poznato. Smatra se da ulogu imaju genetski čimbenici jer su aneurizme česte u nekim obiteljima.Od stečenih čimbenika pretpostavlja se da su važni pušenje, alkoholizam i povišen krvni tlak. Najčešće su bobičaste (sakularne) aneurizme, koje pucaju najčešće pri veličini od 10 mm. Pucanje aneurizme izaziva subarahnoidalno krvarenje (SAH) s žestokim neizdrživim glavobljama i zakočenošću vrata, te je potrebna hitna neurokirurška intervencija (clipping aneurizme) ili neuroradiološka intervencija (coiling).
Vaše glavobolje ne djeluju poput glavobolja koje se ponekad javljaju pri manjem izlaženju krvi u okolinu aneurizme (leak), već djeluju kao tenzijske glavobolje. Preboljeli meningitis nije čimbenik rizika za razvoj aneurizama moždanih arterija.
Ipak ako želite biti sigurni da nemate aneurizmu (ima li aneurizmatskog krvarenja - SAH-a u obitelji) preporučam Vam učiniti magnetsku angiografiju MRA , ili MSCT angiografiju moždanih arterija.
