Nefrologija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 290 | Broj poruka: 629

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.


Tražim pomoć


Autor Poruka

Siniša

05.01.2005. 17:29

Imamo sina od dvije godine i deset mijeseci.
S dvije i pol godine dijete je oboljelo od kako su liječnici prvotno konstatirali nefrotskog sindroma. Provođena terapija kortikosteroidima-Dekortin 15mg svaki drugi dan.
Bolest se ponovila četiri mijeseca od prvotne dijagnoze pa su mu napravili biopsiju bubrega.
Nakon toga bolest dobija ime i prezime Nefrotski sindrom(fokalna segmentirana glomeruloskleroza). U terapiju uz istu dozu kortikosteroida uveden Enalapril 2,5mg svaki dan.
Rečeno nam je da je dijete fizički dosta razvijeno "jako" , te da nam je najveća nada u tome da će to ono svojom snagom , uz terapiju preboljeti.
Mene takovo obrazloženje nimalo ne ohrabruje pa Vas molim da mi, ako je to moguće, date nekakove savjete, pojašnjenja i eventualne preporuke vezane uz ovu dijagnozu i liječenje iste.

Unaprijed zahvalni

prof. dr. sc. Petar Kes

19.01.2005. 09:58

Dragi Siniša,
Fokalna segmentalna glomeruloskleroza (FSGS) označava prvenstveno izgled bolesnog bubrežnog tkiva dobivenog biopsijom, a bolest se klinički pokazuje najčešće u obliku nefrotskog sindroma – podloga bolesti je imunološka. Dakle, zbog oštećenog bubrežnog tkiva kroz bubreg se gube bjelančevine ( proteinurija) , crvene krvne stanice ( hematurija), a zbog manjka proteina u organizmu djeca su izrazito sklona edemima, zatim infekcijama, promjenama tlaka, trombozama, visokim masnoćama u krvi, umorna su, bez živosti, slabog apetita, blijeda, uglavnom se odmaraju ili leže u krevetu, a vremenom smanjuju i volumen mokrenja.
Ovisno o tijeku bolesti i odgovoru na kortikosteroide ( koje Vaš sin dobiva) mogu se podijeliti u 3 skupine. Prvu skupinu čine mlađa, najčešće muška djeca koja odgovaraju na terapiju i NE razvijaju bubržno zatajenje. U drugoj skupini su obično starija, češće ženska djeca koja ne odgovaraju dobro na terapiju, a u 3. su ona koja samo ispočetka odgovore na terapiju, a kasnije postanu na nju rezistentna..
Terapija uključuje ograničen unos soli( kod visokog tlaka), infuzije albumina ( kod niskih proteina), diuretike ( da održe volumen mokrenja), kortikoide i enalapril ( kako bi se smanjio gubitak proteina bubrezima), a kod onih koji ne reagiraju na kortikoide u obzir dolazi i citostatska terapija ( ciklosporin, mikofenolat mofetil). 50% bolesnika s kortikoid rezistentnim oblikom razvija bubrežno zatajenje u roku 5 do 10 godina, a bolest se nažalost može ponoviti i u transplantiranom bubregu.
Kontrole nefrologa, praćenje i liječenje moraju biti redoviti i trajni za svaku skupinu djece koju smo naveli, pa tako i za Vašeg sina.
Ukoliko još možemo pomoći svojim odgovorima, slobodno nam se obratite.,
srdačni pozdravi,
Prof. dr.sc. Petar Kes, internista i nefrolog,
Mr. sc. dr. Đ. šešo Šimić, pedijatar